Za svoju predsjedničku kampanju istaknuo je da će, u slučaju pobjede, pokrenuti pet referenduma: 1. o slanju vojske na granicu RH, 2. o zaustavljanju poreza na nekretnine, 3. o zabrani financiranja svih medija i organizacija koji ne poštuju Deklaraciju o Domovinskom ratu, 4. o ograničenju mandata manjinskim zastupnicima i 5. o zabrani rodne ideologije u školama i vrtićima.

Iako bi tih pet referenduma u javnosti moglo zazvučati neobično, a pravnim stručnjacima uglavnom neprovedivo i moguće protuustavno, zapravo su takve bombastične i populističke najave uobičajen modus operandi Mire Bulja i Mosta, stranke čiji je odnedavno i službeno član. U ostvarenje tih obećanja ne treba polagati previše nade, čak ni ako bi nekim slučajem Bulj pobijedio na predsjedničkim izborima, što zasad izgleda kao nemoguća misija. No izbori su za nešto manje od tri mjeseca, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi.

Bulj je rođen 1972. u Suhaču, naselju u sastavu Sinja, kao drugo od troje djece. Njegov otac Neno bio je radnik Dalmatinke, a majka Zora brinula se o kućanstvu i obiteljskom gospodarstvu. Završio je tekstilnu školu u Sinju, a u proljeće 1991., kao 19-godišnjak, pristupio je rezervnom sastavu MUP-a te u listopadu prešao u 126. brigadu. Sudjelovao je u Domovinskom ratu u kojem je prošao više bojišta, 1994. prešao je u 4. gardijsku brigadu, a iz vojske je umirovljen 2007. u činu poručnika.

Bio je višegodišnji predsjednik mjesnog odbora Suhača, a široj javnosti postao je poznat kada je na listi Mosta nezavisnih lista ušao u Sabor 2015. Taj je mandat trajao manje od godinu dana zato što su se koalicijski partneri HDZ i Most posvađali oko afere Konzultantica i uloge potpredsjednika Vlade i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka u njoj, nakon čega je Karamarko srušio vladu Tima Oreškovića, a zbog nemogućnosti sastavljanja nove išlo se na izbore. Bulju se pripisuje jedna od vodećih uloga među mostovcima u napadima na Karamarka koji su doveli do pada Vlade.

Prkosio Sanaderu i zaradio kaznu VAD-a

Ponovno je izabran u Sabor i na sljedećim izborima, opet je digao ruku za koalicijsku vladu HDZ-a i Mosta, no ni ta Vlada nije bila dugog vijeka, pa je od tadašnjeg razlaza Most u oporbi. Bulj se tijekom godina pokazao kao jedan od najaktivnijih zastupnika i onih s osebujnim nastupom, a često je ulazio u sukobe s vladajućima. Da im je sklon, pokazao je 2007., kada je odbio obući svečanu odoru i sudjelovati u postavljanju kamena temeljca za izgradnju Alkarskih dvora, koji je trebao postaviti tadašnji premijer i šef HDZ-a Ivo Sanader, pod izlikom da ga je još 1999. postavio Ante Gotovina, a on je tada bio u zatvoru Haškog suda. Neki tumače da je razlog prkošenja Sanaderu bio taj što je Bulj u prethodnim unutarstranačkim previranjima zauzeo stranu Ivića Pašalića. Kako bilo, Viteško alkarsko društvo, odnosno njegov Časni sud, kaznilo ga je ukorom i mjerom pred isključenje, a zabranjeno mu je i sudjelovanje u alkarskoj povorci, što mu, kao alkarskom momku od 1999., sigurno nije bilo drago.

Sukobe s Viteškim alkarskim društvom vodi i u novije vrijeme, pa je tako poznat onaj iz 2021., kada su ga iz VAD-a kritizirali, među ostalim, da 'kao gradonačelnik Sinja i dugogodišnji član VAD-a ponašanjem i odnosom prema alkarskim svečanostima nije bio na nivou koji zaslužuje funkcija prvoga čovjeka grada'. Bulj im je žestoko odgovorio da protiv njega nisu alkari, nego HDZ-ovci, jer da HDZ upravlja Upravom, Nadzornim odborom i Časnim sudom VAD-a. HDZ-ovce je optužio da ga napadaju zato što ne mogu preboljeti to što je on te godine postao gradonačelnikom Sinja.

Najavio organiziranje seoskih straža

Iz 2021. ostao je poznat i njegov sukob sa Stožerom civilne zaštite oko mjera protiv covida, kada je na Sinjsku alku, umjesto predviđenih 2500 gledatelja, pustio njih 5000, da tribine budu pune, a organizirao je i doček Nove godine 2022. bez primjene tada važećih epidemioloških mjera.

'Samo uđi, ne brini, mene će hapsit'. Gradonačelnik Miro Bulj bit će kriv. Korona je krepala prije 15 minuta', poručio je na Sinjskoj alci, među ostalim, Bulj.

>>> Otvorena pobuna sinjskog gradonačelnika protiv covid mjera ili kako je revolucionar Miro Bulj pokazao da ga nije briga za malog čovjeka

Među neobičnijim najavama bila je i ona o organiziranju seoskih straža, koje bi trebale pomagati policiji da hvata migrante, za koje je Bulj rekao da su polovica njih teroristi. Tu je najavu i Buljev populistički nastup u politici tada za tportal komentirao komunikacijski stručnjak i politički analitičar Jerko Trogrlić.

'Miro Bulj koristi se populizmom i u svom izričaju i u metodama rada, no to mu nije prvi put: zahvaljujući populizmu i postao je gradonačelnik Sinja. Sam populizam je, međutim, često vrlo zeznut jer ima ograničen rok trajanja: puno je jednostavnije na njemu osvojiti vlast nego kasnije zadržati populističke standarde jednom kada vlast već držiš u svojim rukama. U predizbornoj kampanji populisti najčešće sami sebi začepe usta 'za kasnije', kada uglavnom spoznaju da problemi na koje su ukazivali u stvarnosti nisu baš bili takvi. Teško im je ne ispasti licemjernima i prema sebi i prema svojim biračima', analizirao je tada Trogrlić.

Zabranio srpsku izložbu u Sinju

Kontroverzno ponašanje nije mu se ublažilo ni danas, štoviše moglo bi se reći da ono jača, a jedan od posljednjih takvih poteza bio mu je početkom rujna, kada je zabranio izložbu u Sinju zato što ju je financiralo Srpsko narodno vijeće. Takav su potez kritizirale mnoge udruge i stranke, a predsjednik SNV-a Milorad Pupovac poručio je da je to protuzakonito, protuustavno i kukavički te je prozvao Bulja da stigmatiziranjem SNV-a želi održati sebe i stranku Most u političkom životu Hrvatske.

Da ne ispadne da su mu svi nastupi bili kontroverzni ili agresivni, pokazuje i primjer u kojem je stao ispred premijera Andreja Plenkovića 2019., kada se ovaj u Saboru zaletio prema Nikoli Grmoji te je u tom slučaju spriječio da se žestok verbalni duel pretvori u fizički obračun dvojice političara.

Prilikom objave svoje kandidature, za što je, kao jedini do sada, iskoristio saborsku govornicu, Bulj je istaknuo da mu nitko u politici nije poklonio ništa i da je sve izborio sam.

'Ovaj put imate za koga glasati. Bio sam uz Hrvatsku kad je trebalo biti, u vrijeme Domovinskog rata, kad sam imao 19 godina. Nisam bio ni na Zrinjevcu ni u Bruxellesu, niti sam ruski niti američki igrač. Ja sam, narode, samo vaš. Ako vas budu pitali jesam li najidealniji kandidat, naravno da nisam, ali nisam ni loš premijer ni loš ministar Ive Sanadera. Ako vas budu pitali za djela, dođite u Sinj', poručio je u svom govoru Bulj, dodavši da je mogao snimiti video, ali da je najviše bio za saborskom govornicom pa je zato kandidaturu objavio s nje. Pohvalio se i jednim od svojih glavnih postignuća kao gradonačelnik Sinja, a to su besplatni vrtići te, kako kaže, rast nezaposlenosti i dobre demografske brojke.