Samo HDZ i SDP prošli bi izborni prag da su početkom rujna održani parlamentarni izbori, stoji u redovitom mjesečnom istraživanju Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedenom između 31. kolovoza i 3. rujna
Istraživanje pokazuje trend visoke razine mobilizacije biračkog tijela dviju glavnih političkih stranaka (HDZ-a i SDP-a), ali i sve očitije polarizacije u društvu.
Pojava većeg broja novih stranaka i njihovih različitih koalicija u posljednjih godinu dana unosi novu dinamiku na političku scenu.
Krah malih stranaka
Prema CRO Demoskopu, HDZ je i dalje vodeća stranka dok je SDP smanjio zaostatak na dva posto. Nastavlja se blag trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.
Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini blizu izbornom pragu: ORaH i Živi zid. Pritom je sve vidljiviji 'zamor' izborne podrške objema strankama, a temeljem rezultata koji su postigle još neke novije stranke, čini se da one za sada nisu ispunile očekivanja njihovih utemeljitelja (Reformisti, Stranka Milana Bandića, Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska).
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna, HDZ bi dobio 31,1 posto glasova. S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije SDP bilježi izbor od 29 posto. Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ ostao gotovo na istoj razini podrške dok je podrška SDP-u porasla.
Ovaj vidljiv rast izbora SDP-a (ali i lijeve koalicije) mogao bi biti posljedica najavljenih odluka u slučaju Franak, ali i objavljenih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, a sve to u kontekstu držanja Vlade u situaciji oko arbitraže, kao i načina obilježavanja obljetnice Oluje.
Prema najnovijem istraživanju, sada se i ORaH i Živi zid nalaze ispod izbornog praga. ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 4,6 posto dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto na četvrtom mjestu.
Slijede dvije stranke s izbornom podrškom od 2,6 posto: HSS i Most nezavisnih lista. HNS je sedmi s izborom od dva posto dok su ostale stranke s izborom ispod dva posto: HDSSB (1,6 posto), Naprijed Hrvatska (1,5 posto), Stranka Milana Bandića (1,2 posto), IDS (1,0 posto), Hrvatski laburisti (0,7 posto), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6 posto) i HKS (0,4 posto). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih
HDZ-ova koalicija je 1,7 postotnih poena ispred SDP-ove
Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće lijevo-liberalne koalicije s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih pet mjeseci. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) s izborom od 31,1posto na drugom mjestu.
Na ovoj ljestvici slijede stranačka lista ORaH-a na trećem mjestu s 4,4 posto izbora dok je lista Živog zida četvrta s 4,0 posto podrške. Slijedi Most nezavisnih lista s 3,4 posto dok je u prvom mjesečnom mjerenju od potpisivanja sporazuma koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti zabilježila izbor od 2,5 posto. Slijede liste HDSSB-a s 2,2 posto i Stranka Milana Bandića 365 dana s 1,8 posto te nova koalicija HSP-HKS s izborom od 1,3 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 14,6 posto neodlučnih.
Milanović i na ljestvici najboljih i najgorih političara
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto. Predsjednik Sabora Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,6 posto.
Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko s 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov s 1,8 posto.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dvojica lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9 posto) i Zoran Milanović (28,2 posto).
Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,3 posto), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,7 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (3,5 posto), Vesna Pusić (2,3 posto), Milan Bandić (1,5 posto), Ivo Josipović (1,1 posto), Nadan Vidošević (0,8 posto) i Nenad Stazić (0,8 posto).
Neuobičajeno visoka potpora radu Vlade
Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluka i događaja u posljednjih mjesec dana, zadržala prošlomjesečnu neuobičajeno visoku razinu potpore za svoj rad - 41 posto. Vladinu politiku ne podržava 45,1 posto građana, uz sadašnjih 13,8 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49. Ovo joj je ujedno rujan s najvišom ocjenom u četiri godine mandata. Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,46. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zadržalo visoku ocjenu za svoj rad iz prethodnog mjeseca, i to na valu sazivanja izvanredne sjednice i donošenja odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,42.
