Trećina Francuza smatra da stranka krajnje desnice Nacionalna fronta pod vodstvom Marine Le Pen pruža uvjerljivu političku alternativu, a skoro polovica smatra je 'korisnom strankom'. Više od polovice pak drži da se Francuska 'danas mora dodatno štititi od vanjskog svijeta'. To je samo dio poraznih rezultata godišnjeg istraživanja raspoloženja glasača
Objavljeni su prvi rezultati velikog godišnjeg istraživanja koje je provela agencija Ipsos–Steria za nekoliko francuskih medija i institucija. Dnevni list Le Monde, povodom prvih rezultata, zaključuje da su u francuskom društvu, slijedom ekonomske krize i povećane nezaposlenosti, porasle ne samo ksenofobija i podrška krajnjoj desnici, već da bi se to isto raspoloženje lako moglo prenijeti na rezultate europskih izbora.
Istraživanje je za početak pokazalo rekordni porast nepovjerenja prema političarima u Francuskoj. Točnije, sve se više vidi rascjep između političke elite i ostatka stanovništva kroz uvjerenja ispitanika da demokracija trenutno loše funkcionira, da ima sve više korupcije te da mediji ne odražavaju stvarno stanje u društvu.
Raspoloženje prema Europi dvojako je. S jedne strane, povećao se postotak onih koji smatraju da vlasti u Bruxellesu trebaju imaju veće ovlasti, no s druge, povećao se i postotak onih koji bi da Francuska izađe iz eurozone (33 posto). Članstvo u Uniji tek nešto više od polovice (55 posto) vidi kao dobru stvar.
Čak trećina Francuza (34 posto) smatra da krajnje desna Nacionalna fronta utjelovljuje uvjerljivu alternativnu politiku, a samo polovica Francuza smatra stranku 'opasnom za demokraciju'.
Slijedom povećanja nezaposlenosti, smanjene kupovne moći, u društvu se iscrtava i sve veći interni rascjep između upravljačke elite i radničke populacije koji se očituje u svim stavovima, spram Europe, domaćeg političkog sustava, globalizacije itd…
Oštri zaokret udesno
Rastuće nepovjerenje prema 'drugom', bilo da se radi o imigrantima, muslimanima, Europi ili općenito o strancima, idealan je teren za retoriku Marine Le Pen. Primjerice, čak 79 posto ispitanika smatra da nikad nije dovoljno opreza u ophođenju s drugima, a 66 posto ih smatra da ionako ima 'previše stranaca u Francuskoj'.
Kako tvrdi direktor Ipsosa Brice Teinturier, opće raspoloženje sve viši klizi prema pesimizmu. Istaknuo je da se smanjio negativni naboj spram islama, no taj pomak valja više pripisati činjenici da ta tema posljednjih mjeseci nije dominirala u medijima.
Smatra da takvo raspoloženje neće možda nužno utjecati na nadolazeće regionalne izbore u Francuskoj, no zato je lako moguće da će se porast neprijateljskog stava prema Europi itekako osjetiti na europskim izborima u svibnju. Pred neizvjesnom budućnošću i osjećajem skepse poraslo je i uvjerenje da je 'nekoć bilo bolje', i to upravo među mlađom populacijom do 35 godina. Konkretno, u Francuskoj se taj tip revalorizacije tradicije čita u kontekstu osporavanja prijelomnih događaja iz 1968. u kojima se nastojala afirmirati autonomna individua koja sama generira vlastite norme. Proces osporavanja dao se prepoznati još za vrijeme Nicolasa Sarkozya, a igrao je i bitnu ulogu tijekom prosvjeda prošle godine protiv ozakonjenja gay brakova.
