'Još 2008. godine, uvođenjem OIB-a, stvorio se okvir za digitalizaciju i razmjenu podataka između različitih državnih tijela, jer je OIB jedinstven i nekaziv broj koji je moguće razmjenjivati između različitih institucija i naravno logičan je slijed, da Porezna uprava preuzme i ovakav jedan registar koji ne znači imati samo podatke kojima u ovom trenutku raspolaže Porezna uprava, već i podatke jako šireg kruga tijela državne uprave, od ministarstava do jedinica lokalne uprave i drugih institucija', rekao je Kutleša za N1 i dodao da to nije jednostavan zadatak, jer bi takav registar osim podataka životnog stanja obuhvatio i podatke o svim dohocima i imovini.

Kaže da Poreznoj trenutno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno prihoda i imovine pojedinca i prihoda i imovine obitelji ili kućanstva. 'Takvi podaci su nam do sada uvijek nekako izmicali', rekao je Kutleša te naglasio kako dosad nismo imali ni zakonodavni okvir za provjeru tako nečega.

'Sve to obuhvatiti u jednom registru pridonijelo bi proaktivnoj ulozi tijela javne vlasti, jer bi, s jedne strane, iz tog registra, tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave mogle vući podatke koji su im potrebni za njihov djelokrug poslova, a s druge strane administrativno bi rasteretili i stanovništvo, koje ne bi moralo pred svakim tijelom opet donašati dokaze da oni stvarno ostvaruju nekakvo pravo na socijalne ili bilo koje druge naknade', objasnio je Kutleša.

Kaže da se Porezna odlučila registar izraditi za 18 mjeseci do dvije godine, ako se ne dogodi neka izvanredna situacija. Rekao je da sama izrada registra znači i ažuriranje podataka te da kad se jednom registar uspostavi, da će u njemu biti moguće mijenjati stanje, kako od strane državnih tijela, tako i od samih građana koji će imati ne samo pravo na uvid, već i na ispravljanje unesenih podataka kao što je to slučaj u Estoniji.

'Građani će sami moći kontrolirati što ih zanima, ali i omogućiti Poreznoj upravi i drugim tijelim da set podataka koriste proaktivno, da ne mora svaki građanin zahtjevati nekakvu uslugu već da država proaktivno utvrdi da imaju određena prava', naveo je Kutleša.

Rekao je da se iznajmljivanje nekretnine kontrolira inspekcijskim nadzorom određenog tijela, bilo Porezne uprave ili državnog ispektorata te da će građanima biti omogućeno brza i lagana izmjena stanja u registru. Rekao je za N1 da se uvođenjem registra otvara prostor za jako velik napredak tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave te da će sva državna tijela biti u mogućnosti djelovati proaktivno u korist samih građana.

Smatra da 18 mjeseci nije puno vremena za tako sveobuhvatan posao. 'Prije svega moramo donijeti zakon o registru stanovnika, moramo provjeriti zakonodavni okvir u svim drugim registrima koji bi se koristili i čije bi podatke importirali u jedan sveobuhvatan Registar stanovnika, obitelji i kućanstava', kaže Kutleša i dodaje da će se u budućnosti preko tog registra raditi i popis stanovništva.

Govorio je da Hrvatska dijelom kasni s digitalnim popisom stanovništva i da će se ovim registrom omogućiti da popis bude aktualan i lako provjerljiv te da je preporuka Europske unije da cijeli posao bude gotov do 2030. godine.

Baza od 14 tisuća čelnika državnih tijela

Rekao je da će na izradi Registra kućanstava raditi Porezna uprava i Ministarstvo financija u suradnji s drugim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave. Rekao je da Porezna uprava ima razrađena aplikativna rješenja o utvrđivanju nerazmjeru imovine i da se na tome radi kontinuirano i da je u toj bazi 14 tisuća osoba koji obavljaju neku javnu funkciju.

'Upravo će ovaj registar omogućiti da se vidi tko čini zajedničko kućanstvo. Jer danas nitko više, ako želi nešto utajiti i skriti, neće to sigurno kupiti na vlastiti OIB već na OIB povezane osobe, pravne ili fizičke', rekao je Kutleša.

Na pitanje koliko često Porezna uprava utvrdi da neki čelnik troši više od onoga što zarađuje, Kutleša je za N1 naveo da na godišnjoj razini imaju 50 do 100 predmeta.

'Ono čime se mi želimo baviti su veliki slučajevi, predmetima koji iznose milijun ili milijun i dvjesto, dok porezna obveza u tim slučajevima izosi 60 posto plus prirez, i tu su porezne obveze dosta visoko. To se redovito radi i to je nešto što će kroz registar proširiti. Povezivanjem kroz druge aplikacije koje imamo i koje sad želimo provesti na cjelokupnoj populaciji, stvorile bi se imovinske kartice za sve građane Republike Hrvatske i tu onda više ne bi bilo moguće sakriti imovinu, odnosno ne bi bilo moguće nei neutvrditi nesrazmjer imovine”, kaže šef Porezne uprave i dodaje da ćemo već kroz nekoliko godina imati takvu bazu podataka.

Na pitanje oko uloge Porezne uprave oko Afera INA-e, rekao je da Porezna sudjeluje u svim istragama koje se odvijaju i temeljem kojih su pokrenuti kazneni postupci, ali da ne može komentirati s pojedinačnim predmetima. 'U pravilu u svim slučajevima prevare, korupcije i gospodarskog kriminala sudjeluje u Porezna uprava sa svojim timom ili kriz samostalni sektor financijske istrage ili s timovima Ureda za sprečavanje pranja novca ili s drugim tijelima istrage poput Uskoka, EPE i sa PNUSKOK-om', kaže Kutleša i dodaje da ima posla tko hoće raditi.

Govorio je o projektu Fiskalizacije 2.0. 'To je projekt iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i financira se isključivo sredstvima Europske unije. Dosta smo odmakli s projektom i trebao bi biti gotov do 2024. godine, a plan je da se fiskaliziraju, osim gotovinskih računa, svi računi te napravi elektronsko knjigovodsteno praćenje svih poduzetničkih segmenata', rekao je Kutleša.

Govorio je i o digitalizaciji Porezne uprave.