Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je na tradicionalnom radnom ručku s poduzetnicima gdje je predstavio ulogu monetarne politike u recesiji te načine na koji HNB pokušava pomoći poduzetnicima
'Potrebno je puno optimizma, ali teško ga je naći u ovom trenutku', rekao je Vujčić na početku izlaganja, pozivajući se na motivirajuće govore čelnika HUP-a.
Guverner je naglasio da na monetarnu politiku snažno utječu dva ograničavajuća faktora. Prvi je visok stupanj eurorizacije zbog kojeg HNB mora voditi politiku stabilnog tečaja, a drugi visok udio stranih banaka na tržištu zbog kojeg je ograničena kontrola nad cijenom kreditne ponude.
U takvim okolnostima HNB je do 2008. vodila restriktivnu monetarnu politiku, a nakon izbijanja krize počela je voditi ekspanzivnu monetarnu politiku nastojeći stvoriti dovoljnu količinu novca i sniziti cijenu kredita.
Vujčić je naglasio da se instrumentima monetarne politike Hrvatska ne može izvući iz krize. 'Moramo riješiti strukturne probleme', rekao je Vujčić, a kao glavno ograničenje za pokretanje rasta naveo je nepovoljnu investicijsku klimu. 'Zbog toga smo privukli jako malo izvozno orijentiranih stranih ulaganja', rekao je Vujčić navodeći kao pozitivan primjer Slovačku, koja je, unatoč aprecijaciji tečaja od 20 posto, postala najveći izvoznik automobila na svijetu per capita.
Pohvalio je neke Vladine poteze koji idu na ruku investitorima (Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o strateškim investicijama, promjene radnog zakonodavstva), ali je naglasio da to nije dovoljno.
Uz novi kreditni program kojima je HNB u prosincu bankama oslobodio 4,7 milijardi kuna za kreditiranje poduzetnika, Vujčić je najavio i dodatne mjere oživljavanja kreditiranja malih i srednjih poduzeća posredstvom Europske investicijske banke. U predloženom modelu komercijalne banke bi preuzele dio rizika za novoodobrene zajmove, a preostali rizik bi bio prebačen na EIB i strukturne fondove EU-a.
Premda zemlje članice EU-a daju podršku ovoj inicijativi, svega tri članice (Španjolska, Portugal, Malta) su do sada iskazale jasan interes za 'ustupanjem' svojih sredstava iz EU strukturnih fondova. Hrvatska se još nije izjasnila, a Vujčić smatra da bi Vlada aktivno trebala podržati inicijativu jer ona omogućuje i veću iskoristivost EU fondova.
