Sud BiH potvrdio je optužnicu zbog likvidacije više od 60 hrvatskih civila i jednoga Bošnjaka u mjestu Briševu kod Prijedora u ljeto 1992. godine, nakon čega je tužiteljstvo zatražilo oduzimanje putnih isprava dvojici i zabranu napuštanja boravišta jednom od petorice optuženih Srba
Optužnica tereti zapovjednika Vojske Republike Srpske, predstavnike civilnih vlasti i vojnih formacija na području Prijedora - Veljka Brajića, Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića za progon, ubojstva, silovanja i druge ratne zločine protiv hrvatskih civila.
U optužnici se navodi da je u samo nekoliko sati potkraj srpnja 1992. ubijen 61 civil, među kojima je bio najmlađi dječak od 16 godina, a najstarija žrtva imala je 81 godinu. Među žrtvama je bila i jedna maloljetna žrtva bošnjačke nacionalnosti.
vezane vijesti
Tri se osobe vode kao nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Prigodom napada više žena je silovano, a više desetaka osoba, uglavnom muškaraca, nezakonito je zatočeno u zloglasne prijedorske logore Keraterm, Omarska i Trnopolje. Nekoliko žrtava preminulo je tijekom transporta, a u logoru Omarska ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa.
Prema podacima hrvatske strane, u Briševu je likvidirano 67 žrtava, što je najteži pojedinačni zločin počinjen tijekom posljednjeg rata u BiH nad Hrvatima u jednome danu. Smaknute su čitave obitelji Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena. U tome zločinu su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dvojica sinovca 16-godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.
O zvjerstvima u tome selu pred Haaškim tribunalom svjedočio je nekadašnji stanovnik Briševa i logoraš Ivo Atlija. Zbog ratnih zločina koji su srpske snage počinile u Prijedoru, uključujući selo Briševo, na 40 godina zatvora je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio ratnog predsjednika Skupštine općine Milomira Stakića.
Tužiteljstvo BiH je nakon potvrđivanja optužnice zatražilo oduzimanje putnih isprava Veljku Brajiću koji ima i državljanstvo Srbije, te Drašku Topiću budući posjeduje nekretninu u Sloveniji kako bi spriječila mogućnost njihova bijega.
Istodobno za optuženog Slobodana Taranjca je od Suda BiH zatraženo određivanje mjere zabrane napuštanja boravišta budući je optuženi sklon utjecaju na zaštićene svjedoke, što je radio u drugome predmetu u kojemu mu se sudi za još jedan slučaj ratnoga zločina.
