Jugoslavenska narodna armija (JNA) držala je tijekom rata u Hrvatskoj, prema podacima hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, više od 400 hrvatskih civila i vojnika u zatvoreničkom logoru u Nišu, gdje je stradala najmanje jedna osoba
Predsjednik Komisije za nestale Srbije Veljko Odalović potvrdio je, kako otkriva Balkan Insight da je nakon ekshumacije na niškom groblju u srpnju 2010, kada je otkriveno deset tijela, 'nesporno utvrđeno da je jedno tijelo izravno vezano uz osobe iz Hrvatske koja su 1991. bila u sabirnim centrima (logorima) na teritoriju Srbije i dio njih bio je privremeno smješten u Nišu'.
Ekshumacija je izvedena na zahtjev hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, a jedno tijelo je identificirano kao Petar Mesić, s hrvatskog popisa nestalih osoba, dok je autopsija u tijeku za ostalih devet tijela koja su sahranjena bez osobnih dokumenata te nije jasno potiču li i ti ljudi iz Hrvatske.
'Utvrdili smo da je Petar Mesić, s tog popisa, doveden s teritorija Hrvatske i završio u Nišu, gdje je smrtno stradao, sahranjen je i sada smo njegovo tijelo predali hrvatskoj strani', kaže Odalović, koji dodaje da se i za preostalih devet tijela pretpostavlja da mogu biti dovedena u vezu sa sukobima na području bivše Jugoslavije.
Hrvatska udruga Vukovar 1991. je 2008. Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije predalo prijavu protiv nepoznatih osoba zbog počinjenog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u nekoliko logora, uključujući logor u Nišu, a zamjenik srpskog tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić potvrdio je da je pretkazneni postupak u tijeku.
'Imamo neka nova saznanja koja se u najvećoj mjeri odnose na prikrivanje ovog zločina, a najviše podataka zasad smo prikupili za centre Stajićevo i Begejci', kaže Vekarić, koji objašnjava da tužiteljstvo još čeka da policija odradi svoj dio posla, a da će istraga biti pokrenuta kad tužiteljstvo bude imalo potencijalne osumnjičene za neko od krivičnih djela iz korpusa ratnih zločina.
Predsjednik hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe Ivan Grujić rekao je da je najmanje 447 hrvatskih državljana prošlo kroz sustav razmjene u Nišu, kamo su premješteni uglavnom nakon što su logori u Begejcima i Stajićevu u Vojvodini zatvoreni 1991. godine.
Hrvatska Komisija navodi da je iz tih zatvora od prosinca 1991. do kolovoza 1992. razmijenjeno ukupno 7.666 osoba - 219 maloljetnika, 932 žene i 424 osobe starije od 60 godina, kao i da je bilo 46 posto civila, 52 posto vojnika, dok za ostale nije utvrđen status.
Županijski sud iz Osijeka tvrdi da je najmanje 21 hrvatski zarobljenik ubijen u srpskim logorima za zatvorenike.
Nije jasno kada će biti pokrenuta istraga po prijavi udruženja Vukovar 1991, najviše zbog toga što Vojska Srbije, nasljednik bivše JNA, nema nikakve informacije o postojanju zatvora za hrvatske zarobljenike u Nišu.
