Nastojeći povećati potrošnju, Slovenija je za dio obrtnika snizila stopu PDV-a s 20 na 8,5 posto te gotovo uduplala prag za plaćanje tog poreza. Snižavajući PDV, nama susjedna država tako je postupila slijedom preporuka ministara financija zemalja članica Europske unije koji su još u proljeće ove godine dogovorili snižene stope PDV-a na iste vrste lokalnih usluga
ZAGREB - Područja koja preporuka uključuje su popravak bicikla, cipela, friziranje, renoviranje privatnih stambenih objekata, čišćenje kućanstava i pranje prozora. Smanjenu stopu PDV-a mogu primjenjivati u restoranima te se države članice EU-a mogu odlučiti za smanjen PDV na obnovu i popravak privatnih stambenih objekata. Slovenci su smanjivanjem porezne stope obuhvatili upravo područja o kojima je na razini Unije postignut dogovor. Osim cijelog niza obuhvaćenih usluga, u grupi privremenih izuzetaka dok traje ekonomska kriza nalaze se i sve vrste knjiga, piše Novi list.
Hrvatska, nastojeći zatvoriti proračunske rupe, odlučila se za mjere posve suprotne onima što se propagiraju na razini Europske unije. Stopa PDV-a je povećana s 22 na 23 posto te država računa da će tom povećanom stopom na godišnjoj razini prikupiti dodatnih 1,5 milijardi kuna. Od višeg PDV-a nije izuzet nitko, pa ni uslužne djelatnosti preko kojih bi se trebala stimulirati potrošnja. Kruh i knjiga, istina, još su uvijek izuzeti, pa bi barem do ulaska u EU, ako ne i duže, trebali biti oslobođeni PDV-a, budući da smo za 'nultu stopu' tražili prijelazno razdoblje.
Vlada se na povećanje stope PDV-a odlučila jer joj je to bilo lakše provesti nego sjesti sa sindikatima državnih i javnih službi i razgovarati o njihovim plaćama. No i poslodavci i, prije svega, gospodarski sindikati, upozoravaju da će rast PDV-a, uz poseban krizni porez na neto dohodak viši od tri tisuće kuna, zapravo otvoriti spiralu 'propasti'. Tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća te obrti, neće moći izdržati poreznu presiju koja ih je gušila i prije rasta PDV-a. Potrošnja, osim državne, i dalje će padati, pa ako se država jednog dana i odluči na porezno rasterećenje gospodarstva, pitanje je koga će uopće moći rasteretiti.
Fizičke osobe, upravo grupacija poslovnog svijeta koji i Slovenija rasterećuje, u Hrvatskoj zauzimaju sve veći dio kolača nelikvidnosti. Krajem svibnja tako je insolventno bilo 33.924 obrtnika, što je 1,3 posto više nego mjesec ranije i čak 10,6 posto više nego u kolovozu prošle godine. Iznosi nepodmirenih naloga obrtnika popeli su se na 4,5 milijardi kuna u svibnju, a to je čak 16,4 posto više nego u kolovozu prošle godine. Povećao se i broj zaposlenih kod insolventnih osoba za 6,4 tisuće radnika pa je ukupno kod 33,9 tisuća insolventnih obrtnika zaposleno bilo 23 tisuće radnika.
