Odluka švedskih vlasti da ne uvedu karantenu poput one uvedene u većini europskih zemalja naišla je na potporu građana, no posljednjih tjedana u porastu su kritike zbog visoke stope smrtnosti povezanih s koronavirusom u usporedbi s drugim nordijskim susjedima, posebno među starijom populacijom
Tako je visoki ili razmjerno visok postotak građana koji vjeruju u vladinu sposobnost upravljanja pandemijom opao u lipnju na 45 posto, dok je u travnju iznosio 63 posto, pokazalo je istraživanje agencije Novus, provedeno za javni tv kanal SVT.
vezane vijesti
Potpora švedskoj agenciji za javno zdravstvo, koja je vodila kampanju za uspostavljanje socijalne distance i higijenskih mjera, također je opala, sa 73 na 65 posto. U odvojenom ispitivanju Demoskopa za dnevni list Aftonbladet, broj onih koji imaju visoko ili razmjerno visoko povjerenje u akcije vlasti vezano uz pandemiju koronavirusa opao je sa 65 posto u travnju na 55 posto.
'Uzme li se u obzir da švedski podaci o smrtnosti odudaraju u usporedbi s međunarodnim podacima, upečatljivo je da je razina povjerenja ostala tako visoka', komentirao je analitičar Demoskopa Peter Santesson. 'To pokazuje visoku razinu povjerenja u javne vlasti koja postoji u Švedskoj', dodao je.
Dok je velika većina Europe uvela karantenu u borbi s pandemijom, Švedska se oslonila na umjerenije mjere, temeljene na dobrovoljnosti, kako bi usporila epidemiju i kako bi tim mjerama manje naštetila gospodarstvu. No broj umrlih u povezanosti s koronavirusom daleko je i višestruko veći od onog zabilježenog u Norveškoj, Danskoj i Finskoj zajedno, jer je u Švedskoj umrlo 4.500 ljudi. Riječ je o stopi od 443 umrlih na milijun stanovnika, prema Ourworldindata.org., i većim dijelom svibnja bila je najveća u Europi. Danska je istodobno imala 100, Norveška 44 i Finska 58 umrlih na milijun stanovnika. U srijedu je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell načelno branio švedsku strategiju u pandemiji, ali je priznao kako je moglo biti napravljeno više u borbi s koronavirusom.
