Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je postupak protiv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića jer je javnosti uskratio informacije o formiranju neformalne skupine koja je radila lex Agrokor (grupa Borg). Povjerenstvo je pokrenulo postupak i protiv Bože Petrova, dok protiv Davora Božinovića neće biti pokrenut. Članovi povjerenstva odbili su otkriti detalje kako su glasovali o prijedlogu pokretanja postupka
Njihovi se slučajevi mogu svesti pod zajednički nazivnik - Agrokor. Naime, 24. kolovoza Živi zid protiv njih je podnio prijavu Povjerenstvu jer smatraju da su obmanjivali javnost vezano za broj sastanaka koje su u Vladi održali s tzv. grupom Borg o pripremi lex Agrokora.
Povjerenstvo je predmet protiv Plenkovića spojilo s ranijim koji se bazirao na sličnim optužbama.
'Nismo mogli utvrditi da bi odvjetnika Šavorića angažirao Andrej Plenković nego Ante Ramljak. Iz prikupljenih podataka se ne može zaključiti da bi premijer imao saznanja da bi osobe koje su radile u neformarnoj skupini da bi kao podizvođači Alix partnera mogli ostvariti prihode. No moglo bi se razmatrati je li propuštanja formiranja radne skupine i ne obavještavanje javnosti i Vlade o radu neformalne skupine. To bi mogla biti povreda obnašanja javne dužnosti. To su elementi koji su eventualno ostali sporni', kazao je izvjestitelj Davorin Ivanjek koji je potom predložio pokretanje postupka protiv Andreja Plenkovića što je i prihvaćeno.
Što se tiče Bože Petrova, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković kazala je kako je razvidno kako je Petrov bio jedan od inicijatora za formiranje grupe Borg te da je aktivno sudjelovao u dogovorima oko izbora vladinog povjerenika za Agrokor, zbog čega se predlaže pokretanje postupka.
Predmet oko aktualnog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića povjerenstvo je samoinicijativno pokrenulo. Naime, pitaju se je li Božinović u dopisu koji je potpisao dok je bio predstojnik Ureda predsjednika Vlade, propustio izvijestiti o dva sastanka Zdravka Marića vezano za Agrokor. Zaključili su kako nije nužno kao predstojnik morao znati za te sastanke. Predloženo je da se postupak protiv Božinovića ne pokreće.
Ovi su slučajevi aktualizirani krajem kolovoza, kada je u medije isplivao iskaz koji je DORH-u dala Martina Dalić, iz kojeg je razvidno da je odnos državnih dužnosnika i grupe Borg bio intenzivniji nego što se do tada znalo.
Bačić: Lex Agrokor donošen je u izvanrednim uvjetima
Na pokretanje postupka protiv premijera među prvima je reagirao predsjednik HDZ-ovog kluba Branko Bačić. 'Premijer je u niz navrata rekao, a i mi smo u Saboru tvrdili, kako je Zakon donesen u izvanrednim okolnostima. Sam je Zakon pripreman na način kako ne bi obavljivanje njegova donošenja za sobom pokrenulo mjere i korake koje bi mogle dovesti do stečaja Agrokora prije nego što je sam Zakon donesen. Na određeni način, htjelo se što prije donijeti Zakon kako bi se spriječilo urušavanje hrvatskog gospodarstva koje je prijetilo slomom Agrokora, i kada je u pitanju otpuštanje zaposlenika i kada je u pitanju položaj hrvatskih dobavljača. To je bio razlog zbog kojih je Zakon donesen u takvim uvjetima. Da je bilo više vremena i da se taj Zakon mogao donijeti u redovnoj proceduri, onda bismo sigurno imali potpunu transpranentost pri njegovu donošenju', kazao je Bačić.
Povjerenstvo je, kaže, ovom odlukom problematiziralo činjenicu da Vlada nije javno obznanila radnu skupinu koja je pripremala Zakon. 'I tada i danas tvrdimo da su bili izvanredni uvjeti, i u takvim uvjetima se izvanredno i postupalo, a ne u redovnoj proceduri, kao što smo danas donijeli desetak zakona, i u tom smislu vidim odluku Povjerenstva', poručio je Bačić.
Na dnevnom redu i Milan Bandić
Na sjednici će se donijeti odluka i o pokretanju ili nepokretanju postupka protiv sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček te kninskog gradonačelnika Marka Jelića.
Donijet će se odluka i o pokretanju predmeta protiv SDP-ovih saborskih zastupnika Orsata Miljenića i Gordana Marasa zbog prijave udruge U ime obitelji iz 2017. Oni su tvrdili kako je ovaj dvojac, koji je bio dio saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, bio u sukobu interesa jer su imali ministarske funkcije u vrijeme kada su se u Agrokoru događali procesi koji su u konačnici doveli do propasti koncerna.
Povjerenstvo će u donijeti odluku u predmetu protiv Milana Bandića,pokrenutim još 2017. zbog spornog zapošljavanja Svetimira Marića, brata ministra državne imovine Gorana Marića, u Zagrebačkom holdingu.
Početkom te godine brat ministra Marića postao je član Uprave Tehničkih servisa željezničkih vozila, a nakon što je ta informacija završila u javnosti, podnio je ostavku. Tada se javio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te je Marićevu bratu javno ponudio posao u Zagrebačkom holdingu, a uskoro je ta ponuda i ostvarena pa je Svetimir Marić postao pomoćnik direktorice ZET-a.