Podnositelj je prigovorio povredi prava na mirno uživanje vlasništva smatrajući da država nije zaštitila njegovu imovinu od krađe i uništenja iako je za to bila odgovorna, izvijestio je u petak ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

U ovom predmetu nije bilo sporno da je podnositelju vraćena kuća i dosuđena naknada za nemogućnost korištenja te da je kuću oštetio privremeni korisnik koji ju je zaposjeo 1996.

Europski sud je naveo da država ima obvezu poduzimanja pozitivnih mjera, tj. obvezu osigurati dovoljnu raznu zaštite imovinskih prava kao i učinkovita pravna sredstva za oštećenike.

„Država je bez privole podnositelja njegovu imovinu dala na privremenu uporabu trećoj osobi koja je tu imovnu oštetila. Sud je stoga smatrao da se ta šteta ne može odvojiti od prethodnog miješanja države koja je podnositelju privremeno oduzela kuću.

Kada vlasti oduzmu imovinu te njome raspolažu na način da ju daju nekom drugom korisniku, one također preuzimaju dužnost brige i odgovaraju za štetu”, navode u priopćenju.

Stoga je sud u Strasbourgu zaključio da su hrvatske vlasti morale predvidjeti mogućnost pokretanja postupka protiv države radi naknade štete nastale uslijed propusta održavanja takve imovine u dobrom stanju.

Podnositelju je dosudio 3200 eura na ime nematerijalne štete i 833 eura za troškove postupka, a s obzirom da za materijalnu štetu nije pružio odgovarajuće dokaze, sud je zaključio da će najprikladniji način saniranja posljedica biti ponavljanje suđenja sukladno hrvatskom zakonodavstvu.

Ova presuda nije konačna, a to će postat ukoliko ni jedna stranka u roku od tri mjeseca ne podnese zahtjev velikom vijeću suda.