Poljski Poznanj bit će, prema najavama, ljubazni domaćin hrvatskim navijačima. Jer osim što će upravo u tom gradu naša reprezentacija igrati protiv Irske i Italije, grad je prepun ugodnih kafića i restorana, a ima i središte vrijedno popzornosti
Poznanj je metropola koja postoji više od tisuću godina, u kojoj se dodiruju i prožimaju suvremenost s tradicijom i poviješću, stvarajući originalni i neponovljivi mozaik. S Poznanjom je vezana poljska kraljevska dinastija Jagelovića, koja je odavde upravljala državom i nastojala do integracije s Europom a u što se mogu uvjeriti svi posjetitelji ovog grada kojima se pružaju mnoštvo spomenika i sakralnih objekata koji oduševljavaju ljepotom i monumentalnošću.
Poznanj (poljski Poznań, njemački Posen, židovski פּױזן – Pojzn) je jedan od najstarijih gradova u Poljskoj, a po broju stanovnika, sa više od 550.000, peti je po veličini odnosno četvrti industrijski centar. Leži na rijeci Warti. Središte je Velikopoljskog vojvodstva, od 968. do 1038. godine bio je i glavni grad. Smješten je između Berlina i Varšave, 966 kilometara od Zagreba, i važno je cestovno i željezničko križanje u Poljskoj te ima i međunarodnu zračnu luku.
Ime grada Poznań vjerojatno potjeće od osobnog imena Poznan (prema participu poljskog jezika: Poznan(y). Također je moguće da je ime grada neposredno izvedeno od glagola poznać (poznati, prepoznati).
Naravno, s takvom dugom i bogatom poviješću, Poznanj nudi brojne znamenitosti koje vrijedi posjetiti.
Tvrđava Poznań (poljski Twierdza Poznań, njemački: Festung Posen) - skup utvrda izgrađenih u gradu Poznanju (Poljska) u devetnaestom i ranom dvadesetom stoljeću. Jedan je od najvećih takvih sustava u Europi.
Carski dvorac – neoromanska zgrada je posljednji primjer rezidencije ovog tipa izgrađene u Europi, po projektu Franza Schwechtena. Ovo je mjesto gdje su radili znanstvenici koji su razbili njemački kôd Enigma. Izgrađen između 1905. i 1910. obnovljen u godinama rata uz sudjelovanje Alberta Speera, glavnog arhitekta Adolfa Hitlera. Danas u njemu funkcioniraju kulturni centar 'Zamek', Kazalište animacije i mnoge druge. Na Ružinom dvorištvu dvorca nalazi se fontana po uzoru na slavne Kružne fontane lavova iz Alhambre iz 13. stoljeća u Granadi.
Citadela – sjeverno od Starog grada nalazi se Vinsko brdo koje je u 19. stoljeću bilo pretvoreno u tvrđavu. Tijekom nekoliko tjedana teških borbi 1945. fortifikacije citadele su bile srušene, a nakon rata na području se pojavio velik park (preko 100 ha). Na jugozapadnoj padini brežuljka nalaze se groblja vojnika koji su poginuli za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.
Stari trg – dominantna zgrada na trgu je renesansna gradska vijećnica, rad Giovannija Battiste di Quadro, jedna od najljepših znamenitosti grada. Svaki dan u 12 sati na kuli se pokazuju dva metalna jarca koji se udaraju u rogove po 12 puta. Stambene zgrade koje okružuju Stari trg su obnovljene u stilu koji podsjeća na baroknu i renesansnu arhitekturu. Kraj gradske vijećnice nalaze se tzv. Trgovačke kućice s karakterističnim arkadama. Ovu sliku dopunjuje rokoko fontana Aplolona, Marsa i Neptuna, stup srama, bunar sa spomenikom 'Bamberka' i barokni kip sv. Ivana Nepomuka. Oko trga postoji mnogo kafića, restorana, pubova i klubova, u kojima zabava ne prestaje od jutra do mraka.
Ostrow Tumski - Otok Katedrala, najstariji dio Poznanja. Najznačajniju građevinu predstavlja Katedrala, najstarija u Poljskoj. Sagrađena 968. godine, sada gotička trobrodna bazilika s ostacima predromaničke i romaničke arhitekture. Gotički portal uključuje moderna brončana vrata s prizorima iz života sv. Pera i Pavla – zaštitnika grada. Najpoznatija je Zlatna kapela – unutra se nalazi grob u bizantskom stilu i spoemniku Mieszku I i Boleslavu Hrabrom – prvim poljskim vladarima. U neposrednoj blizini katedrale nalazi se gotička crkva Blažene Djevice Marije, sagrađena u 18. stoljeću na mjestu bivšeg kneževskog prebivališta.
Malta – danas se pod tim nazivom podrazumijeva područje oko jezera Maltanskie koje je slavno po raznolikom krajoliku, prirodnoj i povijesnoj baštini. Naziv potječe od vitezova Suverenog malteškog vojnog reda, koji su (kao Isusovci) naselili područje pored crkve sv. Ivana Jeruzalemskog i tamo formirali zapovjedništvo. Jezero Malta u svom sadašnjem obliku je nastalo 1952. godine, pregrađivanjem rijeke Cybine. U godinama između 1980 i 1990. korito bazena i njegove okolice su u potpunosti modernizirane za SP u kajaku, a danas je to jedno od najboljih i najljepših regatnih staza za kanuiste i veslače.