Iako je ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica još u listopadu rekao da su općine i više nego zainteresirane za funkcionalno spajanje, s obzirom na to da u praksi dosta surađuju na poslovima kao što su komunalni red ili predškolski odgoj, brojke su i dalje vrlo skromne, načelnici i gradonačelnici kao da čekaju razvoj situacije, a možda i izdašniju ponudu Vlade.

Za dobrovoljno funkcionalno spajanje prema modelu A Ministarstvu financija stigao je 31 zahtjev, i to 12 za dobrovoljno funkcionalno spajanje putem zajedničkog službenika, četiri za dobrovoljno funkcionalno spajanje putem zajedničkog upravnog odjela ili službe i 15 za dobrovoljno funkcionalno spajanje putem zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove, doznaje dnevnik u Ministarstvu financija.

Došli smo i do popisa tih gradova i općina. Javila su se samo tri grada; Kastav, Pazin i Supetar. Od općina na popisu su Unešić, Belica, Bizovac, Crnac, Čađavica, Đelekovec, Ernestinovo, Graćišće, Hlebine, Lobor, Marijanci, Oriovac, Petrijevci, Podravska Moslavina, Ružić, Stara Gradiška, Viljevo, Vuka, Žakanje i Promina.

Ministarstvo financija javni poziv raspisalo je u rujnu, a unatoč financijskim potporama koje nudi Vlada, interes je vrlo slab. No, to je očekivano. Teško da će, naime, vladajući u bilo kojoj općini glasati za to da se samoukinu. Barem ne bez referenduma, a dosad nitko nije iskazao želju da ga raspiše.

Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova, dakle 555 načelnika ili gradonačelnika, na tisuće pročelnika i službenika, na stotine komunalnih redara, službenih automobila... Prema nekim izračunima, svaka peta općina nije ekonomski samoodrživa, a neke od njih 40 posto sredstava troše na plaće zaposlenika. Vlada je za projekt osigurala 100 milijuna kuna, a želja je u četiri godine ukinuti 85 općina ili funkcionalno spojiti njih 170, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.