Procjene su Hrvatske liječničke komore da bi u godinu dana oko 400 liječnika moglo tražiti dozvolu za rad u inozemstvu. Isti broj ih godišnje u Hrvatskoj dobije licencu. Znajući da ih dio odlazi u mirovinu, sustav kojem već sada nedostaje oko četiri tisuće liječnika, mogao bi kadrovski dodatno osiromašiti. Bitno je naglasiti da država ne posjeduje instrument kojim bi liječnike privolila da ostanu u državi čiji su porezni obveznici za njihovo školovanje, prema nekim procjenama izdvojili oko 300.000 kuna
'To je jedan problem o kojem treba pričati. Nije u redu da školujemo doktore i harmonizioramo specijalizaciju i da onda odu bez da plate državi koje novac su građani izdvajali', kaže za tportal Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Kaže da se o tom problemu govori i u međunarodnim liječničkim asocijacijama. Zaključak je da taj potez nije etički, no jedna od glavnih stečevina europske unije je mobilnost radne snage, stoga je nemoguće mladim ljudima koji su ravnopravni državljani Europske unije na neki način ograničiti odlazak u inozemstvo.
'Trebali bi raditi na tome da se liječnici vrate u Hrvatsku nakon što su u inozemstvu stekli vještine. Moramo se boriti da zadržimo barem ovaj broj doktora i jer u usporedbi s europskim prosjekom imamo premalo liječnika. A to sve nije nimalo jednostavno', kaže Minigo.
Kako jedan od problema ističe i odnos Vlade prema struci. Kada ih se, kaže, naziva neradnicima, to nisu dobre poruke. Upravo taj odnos može biti kap koja prelijeva čašu ako se netko dvoumi bi li otišao ili ne. 'Mi smo svjesni da nema dovoljno novca, ako i drugi ne dobivaju plaće ili su plaće male…To mora i na nas odraziti. No sjetimo se da smo normalno radili i kada je bilo i puno manje novaca i za vrijeme rata smo zadržali ovaj nivo zdravstvene zaštite. Zato ne treba ih vrijeđati nego podržavati, ako ne materijalno, onda pohvalama', poručuje.
Dodatni kadrovski problem u zdravstvu je zabrana zapošljavanja, tako i da s fakulteta izađe četiri tisuće liječnika koliko u sustavu nedostaje, u javnom zdravstvu se ne mogu zaposliti. Problem je do nedavno bilo i neraspisivanje natječaja za pripravnički staž, tako da su diplomirani doktori medicine bili osuđeni na nerad. Uz to se, kaže Minigo kod nas režu izdaci za zdravstvo dok u isto vrijeme zdravstvena potrošnja u svim zemljama raste za 10 posto godišnje.
U svakom slučaju situacija nije dobra. Bojim se da bi količina usluga i razina mogla pasti', zaključuje. U SAD-u svaki treći doktor nije više Amerikanac tako je i drugdje. Mi trenutno imamo oko stotinu liječnika stranaca u sustavu', kaže nam Minigo. Većina njih dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije, iz Srbije, BiH, Makedonije…Ima nešto i Rusa i Ukrajinaca.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i njima je otežana situacija. 'Do sada su radili uz privremenu licencu i radnu dozvolu. Od kada smo u EU imamo novi zakon i pravilnik o licencama gdje se mora proći proces priznavanja licence koji traje šest, uz to moraju poznavati jezik', kaže Minigo.
