Ako je kineska vlada imala namjeru amortizirati međunarodne reakcije na dodjelu Nobelove nagrade za mir disidentu Liu Xiaobou, bez obzira što je kineska diplomacija pritiscima i prijetnjama uspjela umanjiti broj veleposlanstava koja su se odazvala ceremoniji u Oslu (među onima koji bojkotiraju ima ih pragmatičnih, ali i slabih, kao što je srpska delegacija), cijena izlaganja surovosti režima koji zatire fundamentalne slobode ozbiljno šteti međunarodnom imidžu Kine
Na ovogodišnjoj, današnjoj dodjeli Nobelove nagrade za mir jedno će mjesto ostati nepopunjeno. Među tisućama uzvanika koji će se okupiti na tom prestižnom događanju, sjedalica ovogodišnjeg dobitnika nagrade, Liu Xiaoboa, bit će prazna.
Liu Xiaobo trebao je sjediti na podiju uz članove Odbora za dodjelu Nobelove nagrade u Oslu, primajući počast za svoju dugotrajnu nenasilnu borbu za ljudska prava u Kini. Trebao je održati govor, primiti medalju i diplomu te nastaviti pozivati na mirne pravne i političke reforme u Kini. Trebao je pozirati za medije, dati intervjue, kratko uživati u sjaju međunarodnog priznanja, a potom se vratiti kući.
Međutim, Liu Xiaobo je u zatvoru. Služi jedanaestogodišnju kaznu zbog 'poticanja na podrivanje državne moći', zbog toga što je kao vodeći autor manifesta 'Povelja '08' pozivao na priznavanje osnovnih ljudskih prava u Kini. Liu je u više navrata istaknuo da kazna krši i kineski ustav i temeljna ljudska prava, ali je, kao i mnogi drugi Kinezi koji su odlučili progovoriti, zbog toga strogo kažnjen.
Nobelova pravila zahtijevaju da nagradu primi dobitnik ili netko iz njegove najuže obitelji. Liuova prisilna odsutnost znači da, po prvi put od 1938. godine, nagrada za mir neće biti dodijeljena na ceremoniji. Mogla ju je primiti njegova supruga, ali su i nju pritvorile kineske vlasti te se trenutno nalazi u kućnom pritvoru u Pekingu.
Deseci drugih ljudi koji su željeli prisustvovati ceremoniji također su pritvoreni te im je zabranjeno napuštati Kinu. Kineske vlasti možda to smatraju pobjedom, ali su pritom u krivu. Unatoč snažnom političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama, nisu uspjele poraziti Liu Xiaoboa, ni Odbor za dodjelu Nobelove nagrade. Jer dok će na svim ostalim sjedalicama prepune dvorane danas na ceremoniji dodjele nagrade sjediti po jedna osoba, na praznoj sjedalici Liu Xiaoboa sjedit će njih mnogo.
Glavni tajnik Amnesty Internationala, Salil Shetty, podsjeća da će na toj sjedalici sjediti tisuće političkih zatvorenika i zatočenika savjesti koji trunu u kineskim zatvorima ili u kućnom pritvoru, koji su žrtve progona iz jednostavnog razloga - jer su imali hrabrosti glasno izreći svoja viđenja. Ljudi poput Tian Xija, koji je suočen s mogućim trajnim pritvorom nakon što se borio za naknadu jer je kao dijete tijekom transfuzije krvi zaražen HIV-om i hepatitisom. Ili poput Zhao Lianhaija, koji služi dvoipolgodišnju kaznu jer je zahtijevao pravdu za bebe koje su oboljele od zaraženog mlijeka u prahu. Ili poput Chan Guangchenga, slijepog aktivista za ljudska prava, kojeg drže u neslužbenom kućnom pritvoru nakon što je odslužio četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u legalnoj akciji protiv prisilne sterilizacije i pobačaja, što vlasti provode nad tisućama žena u provinciji Shandong.
Na toj se stolici nalazi i sjećanje na pokušaje Kine da sabotira ovogodišnju dodjelu političkim pritiskom te ekonomskim i drugim ucjenama kojima se poslužila želeći zastrašiti međunarodnu zajednicu i izazvati bojkot ceremonije. Činjenica da je Kina, unatoč pritiscima i prijetnjama, uspjela nagovoriti na bojkot nekoliko država (Rusija, Kuba, Venezuela, Kolumbija, Maroko, Egipat, Tunis, Sudan, Srbija, Filipini, Irak, Iran, Vijetnam, Pakistan, Afganistan, Kazahstan, Saudijska Arabija, Ukrajina, Alžir i Šri Lanka) odražava neprihvatljivu prirodu kineskih zahtjeva.
Vlade i međunarodne institucije moraju se nastaviti odupirati takvoj vrsti pritisaka i iznuda.
Na šezdesetu godišnjicu Dana ljudskih prava, kineski postupci pomažu svijetu da usmjeri pažnju na zastrašujuće stanje ljudskih prava u Kini. Milijuni ljudi prisilno su deložirani iz svojih domova zbog masivnih građevinskih projekata. Strahota Tiananmena. Kršenja prava na Tibetu. I ustrajni progon Falun gonga. Zanimljivo je da se tako moćna nacija poput Kine toliko boji jednog jedinog čovjeka. No istina je i to da je Liu Xiaobo više od jednog čovjeka. On predstavlja ideale Nobelove nagrade za mir te nade i težnje milijuna Kineza koji su trenutno ušutkani i potlačeni.
Kineska vlada možda je uspjela ostaviti praznom sjedalicu Liu Xiaoboa, ali u njegovoj odsutnosti, kako piše Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala, ta sjedalica jako puno govori.
