Na Srednjem istoku je omiljena pizza prekrivena cheeseburgerima. U Las Vegasu nude hambi od japanske kobe govedine, jastoga, sira brie i pršuta. I u nas, kao u Japanu, možete nabasati na pizzu s guščjom jetrom, tartufima i škampima. Globalizirana kulinarska konfekcija postaje ono što nikada nije bila. Hrana koju gurmani preziru želi biti gurmanska
Globalni lanac Pizza Hut u Hong Kongu nudi pizzu s nadjevom od dimljenog lososa, Jakobovih kapica, rakova i škampi te obogaćenu kavijarom. U Singapuru možete naći pizzu s dvostrukim slojem nadjeva od puretine, prelivenog majonezom od manga. Globalni hambi lanac Wendy u Japanu nudi hamburger s gusjom jetricom i tartufima. U Las Vegasu možete za 777 dolara dobiti burger od čuvene japanske kobe govedine, obogaćen repom jastoga, karameliziranim lukom, sirom brie i pršutom.
U Indiji s pretežito hindu stanovništvom, kojemu je krava sveta životinja, nudi se pileći Maharaja Big Mac. McDonald's će vas u Švicarskoj iznenaditi McGrillschnäggom, burgerom od neobično oblikovane svinjske kobasice između dvije lepinjice od ribanog krumpira s dodatkom slanine i obveznim kečapom.
Hamburger i pizza sinonim su za brzu hranu, hranu s nogu, junk food ili po naški smeće zalogaje, za kalorične bombe jednostavno pripravljene od jeftinih namirnica. Za njih vam ne trebaju nož i vilica, uz njih bolje ide plebejsko pivo nego kraljevska vinska kapljica. Od masovne hrane siromašnih i prezaposlenih iz doba industrijskog zamaha, tog svakom dostupnog, 'demokratiziranog' zalogaja, hamburger i pizza postali su neizostavan dio globalnog jelovnika na svim kontinentima, pretvarajući se sve češće u svoju suprotnost: hrana koju gurmani preziru želi postati gurmanska, glamurozan obrok za slatkozupce dubljeg džepa.
Iako, ni više od stoljeća otkako su njemački useljenici u SAD ponudili kosani odrezak između dvije šnite kruha, hamburger se ne srami biti običnim hamburgerom. Svake sekunde McDonald's ih proda 75. Amerikanci progutaju 50 milijardi burgera godišnje, pa kada bi se poredali jedan do drugog, računa portal MSN, Zemlju bi opasali 32 puta! Ponosni na svoju kulinarsku ikonu, Amerikanci su u gradiću Seymour (Wisconsin) čak otvorili 'Hamburger Hall of Fame'.
Ni pizza se ne srami biti običnom pizzom. Iako ih Amerikanac u životu pojede 6000 šnita, najviše ih na svijetu konzumiraju Norvežani, na trećem mjestu su Britanci, slijede ih Nijemci (svake sekunde 100 komada), pa Talijani, Rusi, Francuzi, Australci (mjesečno ode 52 milijuna pizze, hamburgera i pomfrita), Japanci, Kinezi, a na 11. mjestu su Turci, premda se ne može reći da Francuzi, Talijani ili Turci nemaju jedinstvenu domaću kuhinju. Pizzerije Mamma mia, Chello, Paesano? Ne, niste u Italiji, nego u Zagrebu.
Koliko nam se globalizirana brza hrana uvukla u život, pokazuje i Big Mac Index, neformalan način kojim The Economist mjeri kupovnu moć različitih zemalja, pa za kupnju jednog McDonald'sovog velikog hambija u Hong Kongu radite 8,7 minuta, u Švicarskoj 10,6, u Meksiku 78,4, a u Keniji 172 minute. Termin pizza efekt uvukao se u sociološke studije, podrazumijevajući fenomen prenošenja kulture, uvjerenja i običaja iz jedne sredine u drugu i vraćanje obogaćenih sadržaja u originalnu sredinu. Baš kao što su talijanski doseljenici donijeli u Novi svijet ideju rudimentarne pizze, da bi je u Americi obogatili i obogaćenu uvezli u Italiju, a danas se o njoj govori kao o stupu talijanske kuhinje.
U uživanju u hamburgeru Amerikance ne obeshrabruju ni napisi da u kruščićima velikih lanaca ima amonijeva sulfata, koji se koristi u gnojivima, amonijeva klorida (sastojka eksploziva), kao i dvadesetak sličnih sastojaka. Niti činjenica da dvokatnim hambijem sa sirom Burger Kinga unesete 923 kalorije, za što vam je potrebno 14,9 kilometara trčanja da ih potrošite.
Godinama se ponavlja da ova vrste hrane nije zdrava zbog soli, šećera, masnoća, antibiotika u mesu, a najnovije istraživanje pokazuje da masovna brza hrana sadrži kemikaliju zvanu ftalat, s kojom se u vezu dovode hormonski poremećaji i niži broj spermija. Unatoč tome, restoran u Las Vegasu nazvan Heart Attack Grill (Pečenjara srčani udar) nudi hamburger s kosanim odreskom od kilograma, a gostima tjelesne težine veće od 160 kilograma ne naplaćuju narudžbu.
Kako bi kalorične bombe nabildali još kaloričnijim eksplozivom, lanac KFC je na Filipinima nudio hot dog u kojemu su hrenovku umjesto u pecivo zamotali u pohani pileći odrezak. Isti lanac u Južnoj Koreji nudi hambi s junećom pljeskavicom natopljenom umakom od bijelog papra među pohanim purećim filetima umjesto pecivom. Na Srednjem istoku se rado jede cheesburger pizza. Tim križancem dviju vrsta brze hrane kalorijsko je orgijanje doseglo vrhunac: uz nadjev od rajčice, sira, pohane piletine i povrća, lanac Pizza Hut je dodao dvanaest mini cheesburgera i sve prelio majonezom, a mogu se još dodati mesne okruglice punjene fetom. Isti je lanac za australske potrošače cheesburgere zamijenio mini hot dogom.
Nisu sve inovacije tako kalorične, ali su egzotične. Teksaški lanac burgeraja Twisted Root Burger Co. servira burgere od mesa klokana, dabra i ljame. McDonald's u Novoj Engleskoj nudi hot dog punjen jastogom, zelenom salatom i majonezom nazvan McLobster. McDonald's povremeno nudi Japancima hambi s pecivom od škampi i makarona. Na japanskom jelovniku Burger Kinga može se naći 'Bomba od buče', hambi sa slaninom, umakom od pistacija i deset listova kabocha tikve, kao i crni hambi s crnom zemičkom i crnim sirom (obojenim bambusovim ugljenom), dok domaći lanac brze hrane First Kitchen osvaja djecu sendvičem Kit-Kat, šećernom pločicom garniranom komadićima naranče i šlagom između standardnog hambi peciva.
Crveni, žuti, zeleni, crni, ljubičasti, nedostaju još samo plavi. Za razliku od McDonald'sovog klasičnog hambija, hamburgere danas i u nas serviraju u pecivu različitih boja, uz francuski i curry umak.
I u Zagrebu je u posljednje vrijeme otvoreno dvadesetak specijaliziranih hamburgeraja, i u nas, kao u Japanu, možete naći pizzu s delikatnom guščjom jetrom, tartufima i škampima, dok je u jednoj pizzeriji na zapadnom rubu grada apsolutni hit crna pizza. Umjesto jeftinih namirnica, oni ambiciozniji koriste salamu od crne slavonske svinje, goveđi carpaccio i parmanski pršut, a neki hamburgeraši ponosno ističu da im rajčica i luk dolaze iz eko Slavonije, salata iz Istre, panceta iz Dalmacije, pecivo je zagrebačko, meso iz Zagorja, ručno sjeckani krumpirići samo iz Like, da koriste prirodne namirnice domaćih lokalnih proizvođača, bez GMO-a i aditiva.
Sve je više i vegetarijanske brze hrane i one bez glutena. Američko društvo za zaštitu životinja PETA čak je službeno tražilo da se gradić Hamburg (prema njemačkom uzoru) u državi New York preimenuje u Veggieburg.
Tako globalizirana kulinarska konfekcija postaje ono što do sada nije bila. Uostalom, jeste li čuli za glamburger? To je hamburger pripravljen od jestivih listića zlata, jastoga i kavijara.