Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je u četvrtak u Hrvatskom saboru da je pandemija covida ostavila višestruke posljedice na djecu, suprotno njihovim uvjeravanjima da s njom više nemaju problema
„Iako će djeca reći da više nemaju problema s pandemijom, istraživanja pokazuju na posljedice s poteškoćama mentalnog zdravlja, porasta nasilja nad djecom, slabljenja radnih navika kod djece, motivacije za učenje“, rekla je pravobraniteljica podnoseći Saboru Izvješće o svom radu u 2022. godini, koju je obilježio kraj pandemije i povratak u normalu.
Pozivajući se na istraživanja, upozorila je na rastuću zabrinutost djece zbog rata, klimatskih promjena, ekonomske neizvjesnosti. „Raste pesimizam kod djece i mladih i osjećaj usamljenosti“, rekla je zastupnicima i pozvala da se učini sve da se generacijama djece „vrati bezbrižnost i vjera u svjetlu budućnost u svojoj zemlji“.
Pobrojala je niz problema s kojima se djeca susreću, zauzela se za donošenje cjelovitog zakona koji će im osigurati zaštitu, za osnivanje sigurnih kuća za djecu, za edukaciju učitelja i stručnih suradnika o prevenciji i postupanju u slučaju nasilja.
Apelirala je na nadležno ministarstvo da se u većoj mjeri uhvati u koštac sa vršnjačkim nasiljem.
Upozorila je kako još nema odgovarajuće podrške žrtvama seksualnog nasilja, kako pravosuđe još nije prilagođeno djetetu, kako je djeci otežan pristup zdravstvenim uslugama, a prava djece s teškoćama u razvoju se kreše.
vezane vijesti
Hitno uvesti medijsku pismenost, nadzor nad igraonicama za djecu
Naglasila je da sveprisutni digitalni sadržaji u dječjim životima nameću hitnu potrebu uvođenja medijske pismenosti kao obveznog kurikuluma za sve razine obrazovanja, počevši od predškolskog.
Upozorila je da se slobodne aktivnosti za djecu u većini mjesta naplaćuju zbog čega su dostupna samo djeci čiji ih roditelji mogu platiti, te naglasila kako je važno da gradovi i općine ulože veće napore da te aktivnosti budu dostupne djeci koja žive u riziku od siromaštva, a u 2022. u dugotrajnom i dubokom siromaštvu, upozorila je, bilo je 14.000 djece korisnika minimalne zajamčene naknade.
Pozvala je da se propisima osigura nadzor nad uvjetima dječjih igraonicama te da prevencija i zaštita djece u prometu ostane nacionalni prioritet. Prema podacima MUP-a u 2022. u prometu je stradalo 1.376 djece, od toga 12 smrtno, navela je pravobraniteljica.
U toj godini njen je Ured postupao u 3.799 predmeta, od čega su 1.932 bili novi, Ured je raznim institucijama dao 68 preporuka i upozorenja, 36 posto je potpuno prihvaćeno, dok za 22 posto nije dobio nikakav odgovor institucija.
Djeci je nužna psihološka pomoć
To otvara pitanje ima li institut pravobraniteljice povjerenje saborske većine ili je neki drug problem zbog kojega je malo preporuka prihvaćeno, rekla je Marija Selak Raspudić (NZ), podsjetivši da je Stephen Nikola Bartulica (DP), koji je sada dio većine, prije nepunu godinu dana prikupljao potpise za smjenu pravobraniteljice, smatrajući da ne obavlja dobro svoj posao.
Oporba je nezadovoljna što rasprava o izvješću kasni, pa Ante Kujundžić (Most) zaključuje da je ono svrha samo sebi. Suglasna je da je djeci nužna psihološka pomoć, te da je dobrobit djece tema na kojoj može početi dijalog vladajućih i oporbe.
