U šest sektora koji su ispitivani, nakon pravosuđa, slijede s ocjenom 4,2 državne službe i privatni sektor, a nakon njih slijede predstavnička tijela i političke stranke koji su ocijenjeni s ocjenom 4,1. Od šest sektora obuhvaćenih istraživanjem, kao najmanje korumpirani ocijenjeni su mediji, koji su zaslužili ocjenu 3,7. Dojam o korumpiranosti društva u cjelini je 4,1.

Rezultat je to Globalnog korupcijskog barometra za 2009. godinu, alata kojim TI utvrđuje mišljenje građana o prisutnosti korupcije u pojedinim sferama života, koje je provedeno u 69 zemalja na 73 tisuće ispitanika tijekom studenog 2008. godine.

Za razliku od prijašnjih istraživanja u kojima se ocjenjivalo 14 sektora, TI je odlučio posljednje istraživanje provesti u svega njih šest, pa tako istraživanjem nije bilo obuhvaćeno zdravstvo koje bi, da je bilo među ponuđenim opcijama, u Hrvatskoj vrlo vjerojatno zauzelo visoko mjesto.

'Korupciju nikad nitko neće moći točno i objektivno izmjeriti jer ono što je za Finca korupcija, za jednog Kamerunca je pristojno ponašanje', kazao je predsjednik TIH- a Zorislav Antun Petrović.

Za razliku od Hrvatske u kojoj je pravosuđe na prvom mjestu, na globalnoj razini najkorumpiranijima ocijenjene su političke stranke ocjenom 3,9, a nakon njih su slijedile državne službe (3,8) i zastupnička tijela (3,7). Pravosuđe i privatni sektor ocijenjeni su sa 3,5, a mediji ocjenom 3,2.

'Tijekom protekle godine je četiri posto građana Hrvatske dalo mito, što je najmanji postotak u zemljama regije, ali istodobno dvostruko više od postotka u Austriji. U Makedoniji je također tijekom protekle godine mito dalo četiri posto građana, u Bosni i Hercegovini devet posto građana, na Kosovu 13 posto, a Srbiji čak 20 posto građana', kazao je član UO-a TIH-a Nikola Kristić.

Zanimljivo da se Hrvatska u segmentu davanja mita nalazi iza nekih članica zemalja EU-a poput Mađarske i Rumunjske (14 posto) ili Češke u kojoj je 11 posto građana dalo mito.