Ministar pravosuđa Orsat Miljenić danas je na Vladi predstavio set zakona koji bi trebali ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti sudske postupke. 'Ako netko pita gdje su reforme – ovo je reforma. Mala reforma, a ne revolucija', komentirao je pravosudne novosti premijer Zoran Milanović
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je izmjene Zakona o parničnom postupku koje za cilj imaju redefiniranje i uklanjanje pravila koja usporavaju parnični postupak. 'Imamo preko 95 tisuća predmeta starijih od tri godine, a oko 13,5 tisuća predmeta starijih od 10 godina. To je veliki problem koji valja riješiti', ustvrdio je Miljenić.
ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU
Naime, pravila koja su se do sada primjenjivala samo u sporovima male vrijednosti, primjenjivat će se na sve redovne postupke građanskog, trgovačkog i upravnog prava. Tako će stranke u postupku imati veću odgovornost da na pripremnom ročištu iznesu dokaze i predlože svjedoke koji se u postupku neće moći mijenjati, osim ako se dokaže da se ranije do nekog dokaza ili svjedoka nikako nije moglo doći.
Sama rasprava može biti gotova čak i u jednom danu, a eventualna nova ročišta zakazat će se odmah i usmeno u sudnici tako da će se uštedjeti na slanju poziva poštom. Miljenić je rekao da se u pravosuđu do sada trošilo oko 60 milijuna kuna godišnje samo na poštanske usluge.
Donošenje i objava presude obavezna je u roku od 45 dana od zaključenja glavne rasprave.
Ukida se tročlano sudsko vijeće na drugostupanjskim postupcima na trgovačkim i građanskim sudovima, ali samo u sporovima za isplatu novčane tražbine. Dakle, odlučivat će sudac pojedinac te se tako uštedjeti. Dopušta se i sudskim savjetnicima da provode prvostupanjski postupak u sporovima za isplatu novčane tražbine do sto tisuća kuna.
Zabranjuje se višekratno ukidanje prvostupanjskih odluka u svim vrstama postupka. Dakle, ako vam Županijski sud poništi presudu Općinskog suda i vrati predmet natrag na Općinski, ako taj isti slučaj drugi put dođe na Županijski sud, on ga više neće smjeti vraćati natrag na nižu instancu. Županijski sud će tada morati potvrditi ili preinačiti presudu. Samo u iznimnim okolnostima, moći će i razmotriti i nove dokaze prije konačne i pravomoćne presude.
U postupcima pred trgovačkim sudovima uvodi se pravilo dostave dokumenata poziva e-mailom: 'Stranke u postupku, odnosno odvjetnici i druge pravne osobe moraju moći postupati suvremeno i služiti se elektroničkom poštom', rekao je Miljenić.
Premijer Zoran Milanović rekao je kako je ovaj zakon jedan od deset uvjeta koji su nam preostali u zadovoljavanju EU: 'Ovo je reforma, mala reforma, a ne revolucija. Sve je ovo dosad bila utrka kroz minsko polje, a sad imamo utrku s preponama.'
ZAKON O SUDOVIMA
Samo ove godine platit ćemo više od 30 milijuna kuna odštete, jer sporovi na sudovima predugo traju, a sljedeće godine očekujemo da će se taj iznos popeti i na 40 milijuna kuna', rekao je Miljenić predstavljajući Zakon o sudovima i dodao: 'To je skup sport!'
Prema novom zakonu, svaki građanin kojemu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku moći će podnijeti zahtjev predsjedniku nadležnog suda koji će onda morati odrediti rok za rješavanje predmeta. Taj rok neće smjeti biti dulji od šest mjeseci, osim u iznimnim okolnostima. Ako predmet ne bude riješen u dogovorenom roku, građanin će za šest mjeseci od toga dana moći tražiti isplatu naknade. Tada se ponovno određuje novi rok za rješavanje spora i određuje novčana naknada koja ne smije biti veća od 35.000 kuna.
Predsjednik suda ovim zakonom ima puno veće ovlasti i odgovornosti. Predsjednik svakog suda morat će predsjedniku višeg suda i Ministarstvu pravosuđa dostaviti godišnji raspored poslova, a jednom mjesečno morat će obavljati nadzor nad pravodobnim obavljanjem poslova. Po pitanju zaostalih predmeta, može stegovno odgovarati pred Državnim sudbenim vijećem ako ne odredi rokove za rješavanje zaostalih predmeta i ako se oni ne ispoštuju.
Suci će od sljedeće godine imati i obvezu da sve predmete na kojima rade unose u informatički sustav rada, a prvi put im je zakonski određeno da moraju postupati prema redoslijedu zaprimanja postupaka i njihovoj hitnosti. Dakle, napokon i zakon propisuje da su zaostali predmeti prioritetni.
Zakonom je definiran i imunitet sudaca koji je ograničen samo na kaznena djela počinjena u obavljanju sudačke dužnosti.