Kraj godine vrijeme je kad se povlači crta pa smo povjerili kako Most stoji s ispunjavanjem svojih sedam jamstava. Za formiranje vlade s HDZ-om postavio je sedam uvjeta bez kojih, tvrdili su, suradnje neće biti. Međutim, dobri poznavatelji prilika u hrvatskoj politici samo su odmahnuli rukom na prijetnje koje su dolazile iz Mosta
Prilikom formiranja vlade iz Mosta su glasno tvrdili da sva mogu biti izglasana u roku od 30 dana od formiranja vlade. Iako su prošla više od dva mjeseca, jamstva nisu ispunjena. Međutim, u Mostu kažu da su zadovoljni dinamikom kojom ide ispunjavanje jamstava i tvrde da je u skladu s planiranim tempom.
'Najavili smo da će jamstva ići po hitnom postupku. No s obzirom na dvije okolnosti - to da je Božo Petrov postao predsjednik Sabora i upravlja saborskom procedurom, što je, iskreno, najvažnija okolnost, i zbog prigovora saborskih zastupnika koji žele da se sve donese prema proceduri i provede rasprava pred zainteresiranom javnošću - od toga se odustalo', kazao nam je šef kluba zastupnika Mosta Miroslav Šimić.
Još tijekom pregovora s HDZ-om u Mostu su odustali od proglašenja gospodarskog pojasa i smanjenja pretplate za HRT. Zapravo su rješavanje tih jamstava odgodili za neka bolja vremena, nakon što obave potrebne analize. Šimić kaže da se od gospodarskog pojasa nije odustalo. 'Za gospodarski pojas smo dogovorili dinamiku s HDZ-om i mislimo da će se poštovati', objasnio nam je Šimić.
Prebrajanjem jamstava lako se može vidjeti da je od formiranja vlade Most proveo jedno i pol jamstvo od sedam koja su bila uvjet za formiranje vlade. Jamstvo koje je podrazumijevalo trenutačno ukidanje poreza na tvrtku za mala i srednja poduzeća, čime bi se dala simbolična potpora poduzetnicima i pokazao smjer kojim treba ići je, smatraju u Mostu, riješeno je kroz poreznu reformu ministra financija Zdravka Marića. Tu je zapravo bila tek riječ o porezu na tvrtku (ili naziv) koji su obvezni plaćati tvrtke i obrti. Prema podacima Porezne uprave, u 2015. od njega je prikupljeno 119,9 milijuna kuna prihoda, što je financijski praktično beznačajan efekt budući da iznos podijeli 127 gradova i 428 općina u Hrvatskoj.
Kao dio prvog jamstva Most je tražio da se zabrani kandidiranje osoba osuđenih za teška kaznena djela, zlouporabu položaja i ovlasti i mito. Tako su u Mostu uspjeli provesti takozvani lex Vlahušić, tj. onemogućiti dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića da se ponovno kandidira na tu dužnost. Međutim, ako se bude htio kandidirati za Hrvatski sabor na idućim izborima, to će moći učiniti jer zabrana vrijedi samo za lokalne izbore.
Kao dio prvog jamstva Most je još zahtijevao da se mogućnost preferencijalnog glasovanja proširi s jednog na tri kandidata, potom da se zakonom smanje iznosi za financiranje političkih stranka te da plaće saborskih zastupnika budu vezane uz njihove aktivnosti i dolaske na posao. Uspjeli su izmijeniti Zakon o financiranju političkih aktivnosti kao jedini zahtjev koji je HDZ prihvatio prije formiranja vlade. što je tek dio prvog jamstva, kao i ideja o preferencijalnom glasovanje s tri glasa i smanjenju beneficija saborskih zastupnika, koje još nisu uspjeli provesti.
Izmjene Ovršnog zakona kojom građani s jednom nekretninom ne bi smjeli završiti na ulici, a smanjile bi se i manipulacije ovrhama i uvele kazne za nepoštene i nesavjesne ovrhovoditelje te novi Zakon o HRT-u još uvijek čekaju svoj red. U sklopu promjene zakona o HRT-u Most je tražio da javna televizija ubuduće provodi ovrhe umjesto da one služe za nabijanje visokih troškova i milijunske zarade javnih bilježnika i povlaštenih odvjetničkih tvrtki. Mnogi su taj prijedlog iščitali kao izravan udar na odvjetnika Marijana Hanžekovića. Također zapelo je i s jamstvom u kojem se tražilo uvođenje nadzora Državne revizije nad poslovanjem Hrvatske narodne banke.
I dok se većina neriješenih Mostovih jamstava nalazi u saborskoj proceduri, promjena Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi nikad nije ni došla do saborskih klupa. Most je tražio da se propiše da općine i gradovi najviše 15 posto svojih prihoda smiju trošiti na plaće zaposlenih, čime bi se smanjio broj zaposlenih po političkoj liniji i racionalizirao sustav.
Šimić naglašava da su obavljena prva čitanja za većinu jamstava, a drugo čitanje ide na početku zasjedanja u siječnju kada će imati konačne prijedloge zakona, što je po njima korektno. 'Osim izbora Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, jer postoje zahtjevi da se osim promjene oko tri preferencijalna glasa ide u sveobuhvatniju izmjenu izbornog zakona. A pošto su izbori za tri i pol godine, održat će se još dva okrugla stola na tu temu', navodi mostovac. Šimić smatra da jamstva idu u skladu s planiranim tempom te je naglasio da je zanimljivo kad slušamo kritike oporbe da je sporo, a onda kad hoćemo stvari ubrzati po hitnoj proceduri, opet ne valja. Iako su u Mostu zadovoljni, teško se oteti dojmu da im prolazno vrijeme ipak nije baš u skladu s početnim bombastičnim najavama.