Potrebno je povećati izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje, potpuno su bili suglasni predstavnici političkih stranaka i koalicija u petak na predizbornom sučeljavanju o temi 'Politike znanosti i visokog obrazovanja: mladi su budućnost hrvatskog gospodarstva', održanog u organizaciji Mreže mladih znanstvenika i Akademije za politčki razvoj
Neven Budak iz Narodne koalicije založio se za povećanje ulaganja u znanost u skladu s proračunskim mogućnostima te naglasio da bi ih do 2020. trebalo povećati na 2,2 posto BDP-a uz povlačenje sredstava iz fondova EU, uključivanja javnih poduzeća i privatnog sektora uz daljnju izgradnju upravljanja sustava kvalitete, a pri dodjeli sredstava kompetencija treba biti temeljni kriterij.
Potrebno je formirati mrežu visokih učilišta i kreiranje studijskih programa u suradnji s gospodarstvom i jedinicama lokalne samouprave, kako bismo znali koji su nam programi potrebni i s koliko studenata. Sustav visokog obrazovanja ima kapacitet da može prihvatiti 130 posto generacije i potrebno ga je racionalizirati i reformirati, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nije reformirala bolonjski sustav, kazao je Budak.
Radovan Fuchs (HDZ) drži kako je potrebno donijeti potpuno nove zakone o znanosti i visokom školstvu, redefinirati i reformirati institute te bolonjski sustav. Uz povećano izdvajanje za znanost drži da bi nacionalnu znanost trebalo financirati iz nacionalnih izvora dok bi sredstva iz EU fondova bila tek 'šlag na torti koju trebamo napraviti kod kuće'.
Založio se za reorganizaciju i restrukturiranje sveučilišta uz veću autonomiju i programsko financiranje. Fakulteti upisuju velik broj studenata kako bi namaknuli potrebna sredstva za funkcioniranje. U tom smislu rekao je kako bi povećanjem izdvajanja za 25 posto svake godine tek 2020. dosegli razinu izdvajanja od 2 posto BDP-a. U EU je to na razini od 2 do 3 posto, a u Hrvatskoj tek 0,75 posto stoga treba naći alternativne izvore financiranja, drži Fuchs.
Ivica Puljak iz stranke Pametno založio se za potpunu provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, reviziju bolonjskog sustava, smanjenje broja predmeta i potpunu integraciju i promjenu upravljanja sveučilištima te sustava napredovanja po uzoru na najrazvijenije zemlje. Ocijenio je kako postoji velik otpor promjenama te smatra kako su za stanje u sustavu znanosti i visokog obrazovanja odgovorni njegovi zaposlenici i politka koja upravo iz njih proizlazi. Zauzet se za povećanje kompetitivnosti manjih sveučilišta.
Zdravko Žvorc iz Koalicije za premijera upozorio je na nesklad između potreba tržišta rada i obrazovnog sustava pa se tako primjerice godišnje školuje 150 veterinara, a potrebno ih je između 30 i 40. Također je upozorio kako je u doba kada je prije više godina studirao na veterini bilo 32, a danas 64 predmeta i ocijenio kako se predmet gomilaju kako bi se ljudi zadržali na fakultetu. Smatra kako se ne trebamo previše oslanjati na financiranje iz fondova EU, jer se do toga novca izuzetno teško dolazi, budući nismo u mogućnosti konkurirati najrazvijeniji zemljama.
