Predloženim se zakonom, među ostalim, predviđa uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će ovisiti o duljini njihova sudjelovanja u borbenom sektoru.

"Svaka vlade je davala onoliko sredstava koliko je imala za te svrhe, a sada se kaže da će 82 tisuće ljudi, što je 10 puta više nego dosad, svi dobiti i da za sve ima. ... Kada tih 82 tisuće ljudi bude zbrinuto naknadom za nezaposlene donesite mi taj zakon da ga ovdje pojedem javno pred svima", kazao je Matić u raspravi u ime Kluba SDP-a. Ustvrdio je kako će premijer Andrej Plenković "očito nahraniti sve branitelje s jednom ribom poput Isusa" .

Iako je Matić ocijenio da zakon nije loš ističe da ne donosi ništa novo. Poručio je da će SDP podržati zakon uz amandmane u drugom čitanju i zahtjev da se počne primjenjivati od 1. 1. 2018., a ne kako je predviđeno od 1. 1. 2019.

"Prosvjed je završio, a branitelji nisu shvatili da je od prosvjeda profitirala jedna stranka i 5 pojedinaca, jedan je postao savjetnik predsjednice, drugi je postao ministar, treći državni tajnik, četvrti se riješio problema sa zakonom a peti sa suprugom bio kralj šatora" , ustvrdio je Matić.

Problematizirao je i otvaranje roka za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata a kaže za godinu do dvije možemo očekivati i dodjelu nagrade milijuntom branitelju.

Izlaganje Matića izazlavo je niz replika, uz ocjenu da mu je izlaganje bilo puno ironije i cinizma. 

"Treba znati stati kada je kraj. .. ulažete trud u konfrontaciju i činite raspravu nervoznom, čemu to kad možemo gotovo naći zajednički jezik oko zakona u Saboru", upitao ga je Josip Borić (HDZ).

Nada Turina-Đurić u ime Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a problem predloženog zakona vidi u značajnom proširivanju prva određenoj skupini ljudi . "Kada određenoj skupini ljudi proširujete prava, a s druge strane su ljudi koje bio se moglo usporediti po socijalnom statusu s braniteljima, dovodite te grupe u različite pozicije", kazala je i najavila amandmane kojim bi se umanjilo to nejednako odnošenje prema građanima.

"Ako smo socijalna država ajmo sve osustavit, no za to nemamo novaca. Time obilježavamo branitelje", kazala je. Ilustrirala je te nejednakosti i iznosom prosječne braniteljske mirovine od 5 tisuća kuna u odnosu na mirovinu iz rada od oko 2300 kuna.

Zastupnici HDZ-ovci odbacili su ocjenu o braniteljima kao privilegiranoj populaciji, tvrdeći da ne odudaraju od druge ugrožene populacije i istaknuli da oni nisu teret nego temelj hrvatske države. 

 "To je pogrešan i neprimjeren pristup o braniteljima kao privilegiranoj populaciji", kazao je Božo Ljubić (HDZ) istaknuvši da zakon regulira pitanje hrvatskih branitelja mnogo šire od samih prava i potreba, te da se  radi o realizaciji potreba i ispravljanju nepravdi.

Stjepan Čuraj u ime Kluba HNS-a drži pak nepravedenim to što će branitelj u starosnoj mirovini s punim stažom imati istu mirovinu kao i branitelj koji je ušao u starosnu mirovinu s pet dana staža. "To ne može biti izjednačeno i nije pravedno", ustvrdio je.

Državni tajnik Ministarstva branitelja Ivan Vukić istaknuo je završno da su sredstva za sve mjere predviđene zakonom koje se odnose  na Ministarstvo branitelja osigurane u proračunu za ovu godinu , a da će sredstva za mjere koje proizlaze iz mirovinskog osiguranja biti  osigurana u 2018. i 2019 . godini.

"Braniteljska populacija stari i njihovi zdravstveni problemi sve su teži, a brojke o smrtnosti su zapanjujuće. Bolnice su pune ljudi bez ostvarenih statusa i zato je potrebno produžiti rok za priznavanje statusa kako bi se svima omogućila da njihova uloga u obrani domovine bude dostojanstveno vrednovana",  rekao je Vukić.