Prvog srpnja predsjedanje Europskim vijećem preuzeo je Luksemburg i njihov relativno novi premijer, socijaldemokrat Xavier Bettel. Ovaj 42-godišnji pravnik preuzeo je upravljanje bogatom kneževinom nakon što je na izborima porazio Jean-Claudea Junckera koji je pak u međuvremenu postao predsjednik Europske komisije. Bettel ima ambiciozan plan modernizirati Luksemburg, što je započeo uvođenjem bračne ravnopravnosti, nakon čega se i sam vjenčao s dugogodišnjim partnerom Gauthierom Destenayem, ali i osvježiti okoštalu EU kojoj zamjera to što se nehumano odnosi prema izbjeglicama koje preko Sredozemlja žele doći u Europu
U predizbornoj kampanji ljudi iz lagera dugogodišnjeg luksemburškog premijera pejorativno su ga nazivali 'miss', ali na kraju se najslađe smijao Xavier Bettel. Prije godinu i pol dana – preciznije 4. prosinca 2013. godine - je liberal Bettel, nakon skoro dva desetljeća vlasti demokršćana predvođenih Jean-Claudeom Junckerom, postao novi premijer Velike kneževine Luksemburg te zasjeo na čelo koalicijske vlade koju je osnovao sa socijaldemokratima i Zelenima. Bettel nije poziciju čelnika katoličkog Luksemburga preuzeo bez političkog iskustva s obzirom na to da je prethodno bio i gradonačelnik grada Luksemburga.
Zanimljivo, u nevelikoj luksemburškoj vladi – u kojoj nije neuobičajeno da jedna osoba vodi više ministarstava – Bettel je i ministar uprave, ministar informiranja i medija te ministar bogoštovlja. Istovremeno, Bettel je i homoseksualac koji je od 2010. živio u civilnom partnerstvu s dugogodišnjim dečkom Gauthierom Destenayem, inače belgijskim arhitektom te je svojim ulaskom u politiku javno obznanio i svoju seksualnu orijentaciju. U jednom intervjuu to je ovako objasnio: 'Mogao sam se skrivati, mogao sam to poricati i biti nesretan cijeli život. Mogao sam imati suprugu, a sa strane i u tajnosti imati odnose s muškarcima. Ali sam si rekao da moram biti iskren, pa i ako želim biti političar te prihvatiti samoga sebe i ne lagati ljudima.' Zato je Bettel veliki javni coming out napravio još 2008. godine.
A sada je Bettel postao i prvi premijer iz Europske unije koji se tijekom obavljanja mandata vjenčao sa svojim istospolnim partnerom, početkom svibnja ove godine, i to nakon što je njegova vlada u katoliknu kneževinu, inače s velikom poptorom javnosti, uvela bračnu ravnopravnost i mogućnost sklapanja braka gej parovima. Unatoč financijski izdašnim ponudama tabloida za objavu fotografija, Bettel i Destenay održali su privatnu ceremoniju vjenčanja te izašli iz matičarskog ureda i kratko mahnuli okupljenim medijima te se zaputili na proslavu stuanja u brak s 500 gostiju koja je trajala cijeli vikend.
No Bettelu je Juncker ostavio i mnogo veće probleme, između ostaloga skandal s tajnim službama koji ga je koštao gubitka premijerske pozicije, kao i prilično problematičan porezni sustav kojim su se omogućavale razne malverzacija za korporacije, od čega je, doduše, Luksemburg itekako profitirao, ali ne i ostatak EU-a.
Bettel je već ispunio obećanje o liberaliziranju strogih zakona o pobačaju, pa sada žene koje žele obaviti tu medicinsku proceduru trebaju prethodno razgovarati s liječnikom, a prethodno su imale mnogo dulji i ponižavajući put do ostvarivanja svojih reproduktivnih prava. Nadalje, Bettelova liberalno-socijaldemokratsko-zelena koalicija ušla je i u otvoreni sukob s Katoličkom crkvom oko sredstava koje dobivaju iz proračuna i – pobijedila! Nakon pregovora je dogovoreno da Luksemburg više neće davati plaće katoličkim svećenicima iz državnog budžeta nego da ih mora plaćati Crkva, a iz državnih je škola maknut vjeronauk i zamijenjen novim predmetom, etikom. Za sve ove poteze je Bettelova vlada imala podršku Luksemburžana (kojih se 80 posto deklariraju kao katolici!), a europski su mediji sarkastično komentirali da se Crkva najviše pobunila protiv gubitka novčanih sredstava iz državnog budžeta, a mnogo manje oko otvaranja institucije braka za uistospolne parove.
Bettelova reformska agenda u međuvremenu je doživjela i jedan poraz. Luksemburžani su s 80 posto glasova na referendumu koji je raspisala vlada odbacili njezin prijedlog da se stranim državljanima koji žive u Luksemburgu – a čine već 46 posto populacije ove male Velike kneževine – omogući pravo glasa. Nakon takvog rezultata premijer je poručio da je shvatio poruku te odustao od te promjene.
Kada je opak riječ o predsjedanju Europskom unijom u sljedećih šest mjeseci, Luksemburg ima namjeru pokušati EU što više približiti njezinim građanima i pokušati ih u što većoj mjeri uključiti u proces odlučivanja. Luksemburg želi i da EU počne više stimulirati gospodarski rast u Uniji, te revitalizirati zajedničko tržište kroz naglasak na digitalizaciju. Još jedna važna točka luksemburškog programa za sljedećih pola godine EU-a jest efikasnije i humanije se uhvatiti u koštac s problemom migracija, te kroz veći humanitarni angažman pomoći ljudima koji preko Sredozemlja traže spas od rata, gladi i smrti u Europi. Pomoć očajnicima na Sredozemlju je i tema o kojoj je Bettel više puta jasno i oštro govorio u javnosti, kritizirajući, primjerice u njemačkom Der Spiegelu, svoje europske kolege kao bešćutne i nazivajući utapanje ljudi pred talijanskom obalom sramotom Europske unije.
Detaljne programske prioritete luksemburškog predsjedanja Europskim vijećem možete pročitati na ovom linku
