Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je kako zasad nije moguće reći koliko će trajati obnova Sisačko-moslavačke županije s obzirom na to da tlo još podrhtava te da još uvijek nije donesen zakonski okvir. Otkrila je kako je zasad prijavljeno 30.000 zgrada s oštećenjem, a 15.000 objekata je pregledano.
Nakon svakog jačeg udara može se očekivati da će se pukotine na već oštećenim zgradama povećati, kazala je Dražin Lovrec dodajući da statičari ponovno izlaze na teren po pozivu građana i dojavi novih oštećenja. Šteta je golema pa se sada propituje kvaliteta gradnje, osobito objekata obnavljanih u poslijeratnom razdoblju.
Lovrec kaže da je nakon rata obnovljeno 150.000 građevina, koje su rađene u skladu s postojećim zakonom o obnovi koji je predvidio sanaciju građevina, dakle samo popravak građevina uzrokovano ratnom štetom. 'Današnji zakon koji je donesen za obnovu Zagreba, a nadam se da će se proširiti i za Sisačko-moslavačku županiju, predvidio je rekonstrukciju zgrada što znači da se svakoj zgradi oštećenoj u potresu neće samo vratiti prvobitno stanje, već će se njena seizmička otpornost ojačati u odnosu na onu koja je bila za vrijeme ovog procesa', pojasnila je.
vezane vijesti
![[VIDEO] Maras: Obnova škola po Bandićevom modelu - 'stavi skelu, a radova nema'](/media/thumbnail/500x300/1343750.jpeg?cropId=0)
Lovrec je rekla kako je Hrvatska komora inženjera građevinarstva isti dan kada se potres u Banovini dogodio pozvala svoje inženjere da se jave u Hrvatski centar za potresno inženjerstvo i daju na raspolaganje svoju stručno znanje.
'Oni su sada na terenu. Mi smo im osigurali životno osiguranje. Kolegama koje su se priključile iz ostalih dijelova Hrvatske osigurali smo smještaj. Za Atalićev stožer osigurali smo kontejner i jedno terensko vozilo. Sada smo u suradnji s IT sektorom u nabavi IT opreme s obzirom da se povećao broj prijava, svi njihovi kapaciteti su premali', rekla je.
Upitana koji je tip gradnje najbolji za to područje, Lovrec kaže da svaki tip ima svoje prednosti i nedostatke, no u ovom slučaju treba sagledati situaciju na terenu koja se bitno razlikuje od Zagreba, gdje je jedan dio urbani, a drugi ruralni.
'U ruralnoj sredini gdje nemamo dobru infrastrukturu teška mehanizacija s kranovima ne može pristupiti kako bi se izvršila montažna gradnja. Naravno da je u tom slučaju prioritet na jednoj klasičnoj zidanoj izvedbi. Moramo dati priliku montažnoj gradnji koja se može koristiti kod javnih objekata da se naprave vrtići, škole, ambulante', rekla je Lovrec.
Napominje i da je nakon potresa došlo do pojave klizanja te se ne zna hoće li takav teren u budućnosti biti dobar za ponovnu gradnju. U tom slučaju, kaže, bilo bi dobro napraviti nove ruralne sredine gdje je predgotovoljena gradnja prioritet.
