'Odluka o tome hoće li se obaveze i prava ukinuti je u nadležnossti Hrvatskog sabora. Međutim Ustavni sud nije nadležan treba li Hrvatski sabor u posebnim okolnostima primijeniti, tj. aktivirati članak 17. Ustava. Ustavni sud je utvrdio hoće li se posebne mjere primijeniti je u isključivoj domeni Hrvatskih sabora. Ustavni sud nije ovlašten predlagati Saboru koju će opciju odabrati', kazao je Šeparović.

'Nesporno je da stožer spada u tijela izvršne vlasti. Člankon 22 a da u slučaju nastupanja posebnih okolnosti, a koje ugrožavaju život i zdravlje građana....Stožer civilne zaštite donose odluke i upute koje provode lokalni Stožeri. Dopunjen je članak 14 Zakona o zaštiti pučanstva. U takvim slučajevima mjere predviđene tim Zakonom, uz ministra zdravstva ovlašten je narediti i Stožer', pojasnio je.

"Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrho sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima", rekao je Šeparović.

"Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast, jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti", rekao je.

Šeparović se osvrnuo i na mjeru samoizolacije, javlja Jutarnji list.

'Za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje odnosno je li razmjerna.

Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da je ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj kojim se želi postići.

To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom osobama za koje postoji razumna sumnja da su bile izložene zarazi, želi se spriječiti mogućnost zaraze.

Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena.

Ustavni sud je odlučio da su mjere koja nadležna tijeka podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima mogu se narediti i usmeno - kazao je.

-'Ustavni sud je odluke, odnosno rješenja donio s 10 glasova za i tri protiv i dva izdvojena mišljenja. Protiv su glasali sutkinja Kušan, suci Abramović i Selanec. Dva izdvojena mišljenja su sudac Brkić i Mlinarić ' kazao je Šeparović.

'Dvije odluke o nužnoj mjeri korištenja maske za lice za vrijeme trajanja pandemije. Osporene mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao s aspekta članka 35. Ustava, odnosno članka 8. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana.

U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski', kazao je.

'Ustavni sud nije imao prijedlog za ocjenu ustavnosti, na vlastitu inicijativu je od Vlade zatražio očitovanje da prodajni objekti nedjeljom ne rade. Vlada je u očitovanju navela da su uzeli u obzir brojne čimbenike, podatke fiskalnih računa APIS-a, koji su ukazali da se najviše dobiti ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan u tjednu umjerenog epidemiološkog rizika, većeg rizika nego petak.

Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade nije uvjerljivo. Kraj činjenice da su određene trgovine u vrijeme uvoženja strogih mjera radile svaki dan, uključujući i nedjelju, tada u okolnostima poboljšane epidemiološke situacije u travnju 2020. odluka da objekti neće raditi nedjeljom i na blagdane ne čini se nužnom.

Ako je prema podacima APIS-a najfrekventniji dan trgovina petak, a virus se širi kapljičnim prijenosom, opravdanije bi bilo da se kao neradni dan odredi petak kao bi se spriječilo veće okupljanje ljudi u trgovinama. Ustavni sud je utvrdio da Stožer prilikom donošenja ove mjere nije postupao u skladu razmjernosti', kazao je Šeparović.