sporna posvojenja

Predsjednik Vrhovnog suda Dobronić oglasio se o slučaju Hrvata uhićenih u Zambiji, pomiješao dva Konga

04.01.2023 u 15:50

Bionic
Reading

Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, pojasnio je ulogu sudova u slučaju posvojenja djece iz Konga, zbog čega je osmero hrvatskih državljana uhićeno u Zambiji. Međutim, u odgovoru N1 pomiješao je dva Konga zbog čega će se sutra ponovno oglasiti priopćenjem

Šef Vrhovnog suda Radovan Dobronić naglasio je da su i sudska praksa i praksa upravnih tijela u ovakvim situacijama nedorečene te da su općinski sudovi samo potvrdili stranu sudsku odluku, bez ulaženja u meritum koji je u nadležnosti ministarstava. Na temelju samo te odluke nije bilo moguće dodijeliti djeci državljanstvo jer sudovi nisu odlučivali o posvojenju, niti je to njihova nadležnost, nego samo o priznanju odluke stranog suda, piše N1.

Odgovor predsjednika Vrhovnog suda, kako ga je objavio N1, donosimo u cijelosti:

'Općinski sudovi u Varaždinu i Zlataru su proveli izvanparnični postupak priznanja inozemne sudske odluke – odluke Suda za djecu i potvrde o pravomoćnosti te odluke, uz ovjereni prijevod.

Tom prilikom ovi sudovi su postupali prema općim pretpostavkama za priznanje strane sudske odluke te su rješenjima općinskih sudova odluke Suda u Demokratskoj Republici Kongo dobile pravnu snagu u Republici Hrvatskoj, dakle tim odlukama sudovi nisu rješavali o usvojenju djeteta, to je u nadležnosti upravnog tijela, stoga za odluku o priznanju inozemne strane odluke općinski sudovi nisu ni trebali zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Nadležnost sudova u postupku priznanja strane sudske odluke je, dakle, isključiva…

Dobronić: Pomiješao sam dva Konga, sutra šaljem novo priopćenje

Predsjednik Vrhovnog suda Radoslav Dobronić u odgovoru poslanom televiziji N1 pomiješao je Republiku Kongo i Demokratsku republiku Kongo, što je kasnije i sam priznao za Jutarnji list.

'Istina, pogriješio sam i pomiješao Republiku Kongo i Demokratsku Republiku Kongo kad sam novinarima N1 obrazlagao problem postupka priznanja inozemne sudske odluke u vezi s međudržavnim posvojenjem djece iz Konga misleći da je DR Kongo ipak potpisnica Haške konvencije, što bi imalo za posljedicu sasvim drugačiju proceduru. Da je DR Kongo potpisnica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem donesene u Haagu 1993., postupak posvojenja ne bi bio u nadležnosti sudova nego Ministarstva. Sutra ću napisati i poslati priopćenje', kazao je Dobronić za Jutarnji list.

Međutim, nadodao je predsjednik Vrhovnog suda, ta pogreška ne umanjuje činjenicu da je problem međudržavnog posvojenja i procedura izrazito komplicirana, nedovoljno uređena i da nam nedostaje prakse.

Bitno je uočiti da su prema podacima iz spisa Općinskih sudova naši državljani zahtjeve za posvojenje predali izravno u Kongu – sudu za djecu tijekom 2022. godine, većina u kolovozu 2022. godine.

Navedeno znači da u tom trenutku za postupke posvojenja sud u Kongu nije bio nadležan, samim time činjenica da su općinski sudovi u Hrvatskoj potvrdili odluke nenadležnih sudova u Kongu je posljedično pogrešna jer je ovjerena odluka za koju na temelju Haške konvencije, koja od 1. travnja 2020. predstavlja jedini valjan pravni temelj za međudržavno posvojenje između Konga i Hrvatske, nisu nadležni ni sudovi u Kongu niti u Hrvatskoj, nego centralna upravna tijela u obje zemlje, dakle postupak se provodi kao specifična vrsta upravnog postupka.

Inače, zemlje potpisnice Haške konvencije na temelju čl. 6 Konvencije određuju Centralno tijelo (“Authority”) koje ispunjava obveze propisane Konvencijom za ta tijela.

Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici
  • Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici
  • Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici
  • Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici
  • Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici
  • Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici
Ostavljena djeca u Južnoafričkoj Republici Izvor: Profimedia / Autor: Michele Spatari / AFP / Profimedia

Stoga možemo reći da se u ovom slučaju vrlo specifična pitanja međudržavnog posvojenja rješavalo primjenom opće metode priznanja inozemne strane sudske odluke, prema svom najboljem znanju i u dobroj vjeri. Unatoč tome, držim da se moglo raditi i drugačije, ali je za to potrebna specijalizacija sudova i kroz stečeno dodatno iskustvo. Stoga ćemo na ovom primjeru pokušati provesti nužne promjene u organizaciji i proceduri.

Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi treba ocijeniti može li posvojenja, ako su provedena – postupak posvojenja je u nadležnosti upravnih tijela, a ne sudova - preispitati i po pravu nadzora poništiti, jer na temelju za sada utvrđenih činjenica proizlazi da je posvajanje djece iz Konga u Hrvatsku u 2022. godini bilo protivno obvezujućoj Haškoj Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u oblasti međudržavnog posvojenja iz 1993. godine.'