Kako su naglasila trojica autora, nakana im je bila potpuno objektivno pristupiti toj problematici i izbjeći bilo kakvu političku konotaciju vezanu za granični spor koji je ovog ljeta doživio vrhunac nakon afere prisluškivanja slovenskih arbitražnih sudaca, što je dovelo do prekida sudjelovanja Hrvatske u arbitraži.

Ova monografija, koja je u Sloveniji postala bestseler i čija je ukupna naklada rasprodana, predstavlja tijek mijenjanja hidronima i talasonima kroz povijest koju su nametali različiti vladari, počevši od Mletačke Republike, Napoleonovih Ilirskih provincija, Austro-Ugarske, fašističke Italije i SFRJ pa sve do današnjih dana.

Najznačajniji dio publikacije bavi se kronološkim praćenjem 104 kartografskih izvora počevši od 1525. pa sve do današnjih dana, a oni omogućuju shvaćanje toga kako se mijenjalo imenovanje zaljeva, osobito u posljednjih dvadesetak godina, koliko traje hrvatsko-slovenski granični prijepor.

Trojica autora su i statistički obradila te pobrojala korištenja naziva Savudrijska vala u hrvatskim medijima, a koji smatraju novodobnim izrazom te neutemeljenim, dodavši kako se taj izraz sve manje koristi u hrvatskim medijima te ga je gotovo u potpunosti zamijenio naziv Piranski zaljev, kako ga nazivaju i Slovenci.

Također, slovenski geografi su naglasili da različito imenovanje hidronima i talasonima nije svojstveno samo za Hrvatsku i Sloveniju te da slične prijepore imaju Južna Koreja i Japan -  naime oni more između tih dviju zemalja nazivaju svaki svojim nazivom, Japansko more i Istočno more, te ulažu iznimno visoke svote novca za lobiranje kako bi pokušali ishoditi međunarodno priznat i standardiziran geografski naziv.

Takvo što pak, naglašavaju slovenski geografi, u hrvatsko-slovenskom sporu nije potrebno jer su, kako kažu, takve provokacije nepotrebne, zaključivši da se nadaju da će se pogranični spor što prije riješiti na obostranu korist.