Na prvim prijevremenim izborima, nakon što je koalicija aktualnog premijera Boruta Pahora u rujnu izgubila većinu pa joj je u parlamentu izglasovano nepovjerenje, Slovenci biraju 90 zastupnika novog parlamentarnog saziva.

Dvadesetak stranaka ponudilo je oko 3000 kandidata, a u parlament će ući sedam stranaka, govore zadnje predizborne ankete koje su provele agencije za istraživanje javnog mnijenja za slovenske medije.

Janšina stranka mogla bi na izborima dobiti između 31 posto glasova, koliko joj prognoziraju ankete objavljene u ljubljanskim dnevnicima "Delo" i "Dnevnik", te 36 posto glasova, prema prognozi dviju agencija iz Maribora i Nove Gorice.

Na drugom je mjestu stranka Pozitivna Slovenija, koju je uoči izbora osnovao ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, s izbornom prognozom u rasponu između 20 i 23 posto glasova. Unatoč katastrofalnim prognozama na početku kampanje i najavama da je na rubu ispadanja iz parlamenta, na treće je mjesto izbila stranka Socijalnih demokrata (SD) aktualnog premijera Boruta Pahora. Ankete joj sada prognoziraju između 10 i 14,5 posto glasova.

Građanska lista Gregora Viranta, koja je na početku kampanje naglo iskočila kao iznenađujući favorit izbora, distancirajući se i od ljevice i od desnice, doživjela je velik pad i po najnovijim prognozama dobiva između 8 i 9,5 posto glasova.

Janša će kao vjerojatni mandatar za sastav nove vlade u svoju buduću koaliciju morati uključiti još najmanje dvije stranke kako bi dobio stabilnu većinu u novom parlamentu. Zato on ovisi i o izbornim rezultatima Slovenske pučke stranke (SLS), te kršćansko-narodne stranke Nova Slovenija (NSI), s kojima se najavljuje koalicija desnog centra, odnosno koalicija "Slovensko proljeće", što je podsjećanje na vladu koja je provela državno osamostaljenje prije 20 godina.

SLS bi, prema danas objavljenim anketama, mogla dobiti između 5 i 9 posto glasova, a NSI, koja bilježi trend uspona u samom završetku kampanje, između 4 i 6 posto.

Makar su na početku najavljivali otvorenu javnu raspravu o ekonomskim pitanjima i rješenjima za gospodarski oporavak, slovenski su politički prvaci na samom kraju ušli u negativnu kampanju, optužujući se međusobno za koruptivnost i djelovanje mimo pravila pravne države.

U tome su se posebno isticali izborni stožeri Janše i Jankovića. Nekoliko dana pred izbornu šutnju Janša i Janković javnosti su morali objaviti stanje svoje imovine, uključujući i podatke o svojim nekretninama. No, pokazalo se da ni sumnjivi podaci s Janšine i Jankovićeve kreditne kartice nisu smanjili preferencije birača koji su se za njih odlučili glasovati.

Simpatizeri Janšine stranke su relativno stabilno glasačko tijelo, a u njemu vide pravog lidera za "nestabilna vremena" u kojima će Janša Sloveniju "opet postaviti na noge" nakon što ju je Pahor tri godine vodio prema "grčkom scenariju", tumače slovenski analitičari.

No, s druge strane ni Janšine tvrdnje kako je Janković "tajkun" i "kavijar-socijalist", koji po zadatku bivšeg predsjednika Milana Kučana želi onemogućiti da Slovenija izađe iz "političke magle" i postane "normalna država", nisu znatnije utjecale na birače sklone Jankoviću. Janković je svojom kampanjom uspio okupiti razočarane birače ljevice i to tvrdnjom da se država, unatoč ekonomskoj krizi u cijeloj Europi, može vratiti u doba relativnog prosperiteta. No, za to je po Jankovićevoj tvrdnji potreban političar-menadžer njegova iskustva, a ne Janša za kojega kaže da "jedno govori, a drugo radi", te da je političkim kadriranjem za vrijeme svoje bivše vlade uništio "menedžerski ceh" i da u godinama visokog rasta nije stvorio potrebne rezerve za razdoblje "mršavih krava", nastalo nakon početka ekonomske krize.