Hoće li rastuće nesuglasice među vodećim političarima u zemlji rezultirati skorim preslagivanjem većine u Saboru ili prijevremenim izborima? Je li izborni Opći sabor HDZ-a 28. svibnja preduvjet za promjene kojima bi novoutvrđeno vodstvo predvodnika Domoljubne koalicije pokazalo Mostu, ali i premijeru Tihomiru Oreškoviću, gdje im je, po HDZ-ovom sudu, mjesto? Analizirajući za tportal moguće scenarije, politolozi Zdravko Petak i Pero Maldini ne odbacuju mogućnost da do prijevremenih izbora dođe do kraja godine, a slažu se i da bi izbori bili bolje rješenje od preslagivanja Vlade
Pero Maldini, politolog i komunikolog sa Sveučilišta u Dubrovniku, smatra da je malo vjerojatno da će se išta bitno po pitanju strukture Vlade događati prije jeseni, osim ako to ne bude uzrokovano nekakvim incidentom ili zaoštravanjem situacije, primjerice, vezano uz sve izraženiju samostalnost premijera Oreškovića. S reteriranjem premijera oko smijenjenog šefa SOA-e Draga Lozančića svjedočili smo pak igri moći u kojoj - izuzmemo li predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović - participiraju tri konkurentna aktera aktualne vlasti: Domoljubna koalicija, Most i Tihomir Orešković. Kako taj analitičar doživljava spekulacije da se prije ofenzive čeka Opći sabor HDZ-a?
'Treba shvatiti da je ovo vrlo kompleksna koalicija, koja se sastoji od dvije koalicije koje su same po sebi relativno heterogene, što nužno rezultira velikim brojem kompromisa i zbog toga se sve ovako sporo odvija. Niti jedan od koalicijskih partnera neće olako dovesti vlast u pitanje i upravo ta pozicija vlasti, kakve-takve, jako je ljepilo koje ih drži na okupu. Sasvim sigurno, ništa se neće događati prije jeseni, a tada će se po svoj prilici početi otvarati neke situacije, zato što nijedan od koalicijskih partnera nije sretan u ovom braku iz interesa', prognozira Maldini.
Rekonstruirana Vlada imala bi upitan legitimitet
HDZ naprosto želi, ističe Maldini, povećati svoj utjecaj, dok je Most u ambivalentnoj poziciji - nalazi se u strukturi vlasti, a uvelike se ponaša kao oporba, bilo latentna, bilo otvorena. Može li predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko presložiti Vladu ili mu ipak preostaju ipak novi izbori?
'Ova priča s Milanom Bandićem bila je zveckanje oružjem upućenim prema Mostu, kojemu je dano do znanja da bude suradljiviji ili slijedi otvaranje pitanja vezanih za preslagivanje vlasti. Međutim, kad bi se i dogodila takva rekonstrukcija i koalicija bez Mosta, bila bi to Pirova pobjeda Domoljubne koalicije: sadašnja nestabilnost bi se dodatno povećala, jer bi svaki novi partner imao svoje zahtjeve. S Mostom manje ili više znaju na čemu su, a pitanje je što bi novi sve tražili u zamjenu za podršku', upozorava Maldini dodajući da bi zbog političke trgovine bio upitan i legitimitet takve vlasti.
Novi izbori rizični su pak za sve aktere, pa trenutačno nisu izgledni iako će se o njima i dalje puno pričati, a eventualni incidenti koji bi bili okidač u takvom procesu ne mogu se predvidjeti. A može li preslagivanja Vlade otići u drugom smjeru, pa da premijer Orešković zadrži svoju poziciju uz blagoslov saborske većine koju će složiti Most i SDP? 'Iako u politici ništa nije nemoguće, u sadašnjem odnosu snaga vrlo je teško vjerovati u takvu mogućnost', rekao je Maldini.
Petak: Ne proradi li Vlada, izbori možda do kraja godine, a vrlo vjerojatno u 2017.
Upitan jesu li izgledni prijevremeni izbori, Zdravko Petak, politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, odgovara da u ovom trenutku nisu, ali razvoj političkih događaja mogao bi dovesti do izbora do kraja godine, a ne dođe li do velikog porasta djelotvornosti Vlade, vrlo je vjerojatno da bi do prijevremenih izbora moglo doći 2017. I Petak smatra da preslagivanje Vlade u režiji HDZ-a ne bi bilo dobro i upitna bi bila održivost takvog institucionalnog aranžmana. 'Ako se ovaj sklop ne može održati, ako on ne može biti djelotvoran, onda je puno legitimnije da dođe do novih izbora', ocjenjuje profesor.
U HDZ-u, konstatira profesor, sigurno nisu očekivali da će premijer Orešković igrati ulogu koju svaki premijer mora igrati – da ima ključnu političku moć odlučivanja o svim politikama.
'Premijer Vlade ne može se svesti na ulogu premijera za financijska i gospodarska pitanja, što je, čini se, bio zahtjev HDZ-a i što je nezabilježeni model upravljanja vladama u zapadnim demokracijama. Premijer je ključna osoba koja odlučuje o svim stručnim pitanjima, od ruralnog razvoja i zaštite od poplava, preko sigurnosnih službi i obrane, do pitanja proračuna i prodaje poduzeća. To je politička abeceda', podsjeća Petak.
Temeljni problem proizlazi iz činjenice što aktualni predsjednik hrvatske Vlade nije sudjelovao na izborima i tu vrstu legitimiteta nema. No legitimitet se može steći i temeljem djelovanja na čelu izvršne vlasti, a istraživanja pokazuju da građani, neovisno o tome što su nezadovoljni djelovanjem Vlade u cjelini, razmjerno pozitivno doživljavaju Oreškovića u odnosu na Karamarka, ali i u odnosu na predsjednika SDP-a i bivšeg premijera Zorana Milanovića, naglašava Petak.
Postoji, dakle, mogućnost da Orešković ostane na čelu Vlade uz zajedničku potporu SDP-a i Mosta, dopušta profesor. 'To je sigurno jedna mogućnost, ali čini mi se da bi bilo puno pravičnije da se onda sve političke stranke ponovno izlože ocjeni građana, dakle na izborima. Ako se pokaže da ova koalicija ne može držati izvršnu vlast, imati neku vrstu većine ili makar potpore, jer vlada može biti i manjinska, mislim da se u tom smislu izbori bolja opcija. A sve je moguće', kaže Petak.
Orešković bi trebao na izbore razotkriven
Propadnu li sadašnji sklopovi u Vladi, premijer bi se trebao na izborima izložiti sudu građana i vidjeti koju vrstu političke potpore uživa. Na koji način bi on to mogao učiniti? Premijer se može priključiti nekog postojećoj političkoj opciji, a može i stvoriti vlastitu političku grupaciju, tumači Petak.
Inače, u hrvatskoj javnosti, smatra profesor, nije dovoljno osviješteno da je teza prema kojoj predsjednik Republike treba biti političar, dok isto ne mora vrijediti i za predsjednika Vlade, zapravo prvorazredna besmislica. 'Premijeri zapravo moraju biti političari par excellence, a oni koji se žele baviti ekonomijom trebaju voditi korporacije ili mala obiteljska gospodarstva. Potpuno je drukčije voditi državu nego opstati na tržištu: profitom se bave menadžeri i njihovu logiku ne treba vezivati uz logiku političara koji trebaju štititi ranjive skupine, upravljati policijom i vojskom i sve drugo', upozorava Petak.
Može li Orešković iz biznismena prerasti u političara? To je moguće, ocjenjuje Petak, no pravo je pitanje koju vrstu interesa on zagovara i koja je njegova koncepcija razvoja Hrvatske, a to nije menadžersko pitanje, već pitanje svijeta života (Husserl) ili u ovom slučaju, razotkrivanja pred biračima.
