Odvjetnik Milivoje Žugić, pravni zastupnik brojnih bivših štediša Ljubljanske banke, izjavio je da je današnja presuda Velikoga vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) dobra vijest za sve štediše Ljubljanske banke, a i za njega osobno zbog dva desetljeća odvjetničkoga truda u obrani prava tih štediša.
Veliko vijeće ESLJP-a danas je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine (BiH) Emini Ališić i Azizu Sadžaku koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Time je u drugostupanjskom postupku odbačena slovenska žalba na presudu iz studenog 2012. godine u slučaju Ališić, pa je presuđeno da je Slovenija u slučaju BiH štediša kršila njihovo pravo na zaštitu imovine i učinkovito pravno sredstvo.
Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke s područja nekadašnje zajedničke države koji su u istom pravom položaju kao tuženici iz BiH o čijem je slučaju presuđeno.
Žugić je istaknuo da su tom presudom ESLJP-a, štediše Ljubljanske banke iz svih zemalja sljednica bivše Jugoslavije sada u istome položaju kao i štediše Ljubljanske banke s područja Republike Slovenije. Jer, objasnio je, do sada su oni bili diskriminirani u odnosu na štediše Ljubljanske banke iz Slovenije čija je štednja zajamčena u članku 19. Ustavnoga zakona te zemlje.
Uz napomenu da do sada nitko nije mogao ne izvršiti presude ESLJP-a, Žugić je uvjeren da to neće moći učiniti ni Republika Slovenija. Siguran je da je današnja presuda veliki šok za Republiku Sloveniju koja će, smatra, trebati vremena da se s tom presudom suoči i počne djelovati s njom u skladu.
Napomenuo je da postoji nekoliko mogućih 'scenarija' da Slovenija provede presudu, ali da je teško prognozirati kojemu će se od tih 'scenarija' Slovenija prikloniti.
Odvjetnik Žugić podsjetio je da se radi o iznosu od oko 500 milijuna eura, uključujući i kamate, koje bi Slovenija trebala vratiti štedišama Ljubljanske banke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.