Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) zaključilo je da nije dokazan element kaznenog djela i ukinulo osuđujući dio prvostupanjske presude za zločin 'bezobzirnog razaranja gradova i sela' koji se odnosi na Stari most u Mostaru.

Žalbeno vijeće, kako je tijekom izricanja presude 'Prliću i drugima' naveo Carmel Agius, predsjednik ICTY-ja, zaključuje da nijedan razuman procjenitelj ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo teroriziranje civila prilikom rušenja mosta.

'Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje suca Pocara, zaključuje da, kako je Stari most bio vojni cilj, onda se njegovim razaranjem ostvaruje sigurni vojni dobitak i ne može se smatrati da je to 'bezobzirno razaranje'', istakao je Agius.

Naveo je da se radilo o legitimnom vojnom cilju jer je rušenje mosta značilo prekid opskrbe Armije BiH.

Žalbeno vijeće zaključuje da nije dokazan element ovog kaznenog djela pa preinačuje zaključak u ovom slučaju da je to bilo bezobzirno razaranje ili razaranje neopravdano vojnom nužnošću.

Zaključci poništavaju i daljnje zaključke da je Jadranko Prlić znao za uništavanje Starog mosta.

Most je srušen 9. studenog 1993. godine u jeku hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Oko njegova rušenja postojale su razne teorije. Jedni su tvrdili da je za razaranje odgovoran direktno Slobodan Praljak, a drugi da ga je srušila Armija BiH.

Praljak je dugo vremena pokušavao dokazati da most nije srušila granata HVO-a, već postavljeni eksploziv, a u lipnju 2008. godine trojica zagrebačkih stručnjaka, svjedoka obrane, pred sudom su ocijenila da, u trenutku kada je most srušen, s položaja HVO-a na njega nisu ispaljivani projektili.

Također, Praljak je tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksplozivnog naboja postavljenog na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila Armija BiH.