Još uvijek su u masovnoj primjeni prešutna prekoračenja - inačica dopuštenih prekoračenja s proizvoljnim kamatama koje nadmašuju zakonske limite za dopuštene minuse, piše u četvrtak Večernji list, ističući da takve minuse koristi 1,765.136 građana
To je samo 16.176 manje nego ljetos kad ih je bilo 1,781.312, a Hrvatska narodna banka intervenirala je tražeći da banke smanje cijenu njihova korištenja koja je u prosjeku 30 posto veća nego kod standardnih 'minusa'.
Prije pola godine oko tog su se problema tresla brda, a prema aktualnim brojkama još se nije rodio ni - miš. HNB i Ministarstvo financija, prema informacijama iz HNB-a, prihvatljivo rješenje još traže.
Pomutnju je ovih dana izazvala i izjava bivšeg ministra financija Borisa Lalovca koji je, komentirajući situaciju oko vile do koje je viceguverner HNB-a Roman Šubić došao kupnjom od agencije za naplatu potraživanja, spomenuo da će agencije za naplatu uskoro vjerojatno početi s prodajom dopuštenih minusa na tom nereguliranom tržištu.
Iznenađuje da bivšem ministru financija nije poznato da banke to već rade godinama. Večernjak je i ljetos pisao o slučaju prodaje duga po dopuštenom prekoračenju Marija Andrijevića B2 Kapitalu nakon što mu je banka odobrila prekoračenje koje nije ni tražio, a nakon toga iz njega naplatila rate kredita u “švicarcima".
U zadnjih pet godina, prema podacima HNB-a, banke su prodale ukupno oko pet milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja agencijama za naplatu, a od toga se gotovo pola milijarde, odnosno 483 milijuna kuna, odnosi na dugove po dopuštenim prekoračenjima.
Rekordan je iznos prodan 2017. - 313 milijuna kuna, dok je lani do rujna, dokad HNB raspolaže podacima, prodano samo 15,6 milijuna kuna takvog duga, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.