Prema Nacionalnom programu reformi, koji će biti predstavljen na sjednici Vlade, kako bi se smanjio dug, vladajući namjeravaju aktivirati 200 milijuna eura prodajom državnih udjela u tvrtkama. Zbog te prodaje, stanku je jutros u Saboru zatražio HRID-ov Drago Prgomet, a priključio mu se i laburist Tomislav Končevski
Govoreći u ime HRID-a, Prgomet je podsjetio da je ta stranka već ranije pitala koje se tvrtke namjeravaju privatizirati, no da nikada nisu dobili odgovor.
'Kad čujete različite odgovore, nejasne odgovore, a imajući našu kratku povijest na umu onda je potpuno jasno zašto su ljudi zabrinuti kada se spomene sama riječ privatizacija. Od toga da su, da je privatizacija nažalost svojom nemoralnošću, nečestitošću duboko bilježila modernu Hrvatsku pa do onih koji su iznevjerili svoje građane obećavajući da će ispraviti greške privatizacije. Podsjetit ću vas da je Državni ured za upravljanje državnom imovinom raspisao natječaj odnosno traži usluge savjetnika citiram za početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu RH prije donošenja odluke o privatizaciji trgovačkih društava u vlasništvu RH i to analizu stanja u 54 državne tvrtke, a kasnije se pokušalo neuvjerljivo opravdati ovaj natječaj odnosno najavu da se tek radi o analizi radi uvida u stanje. I to je moje prvo pitanje. Zašto se radi analiza u tvrtkama koje su već analizirane? Radimo analize analize da bismo valjda opet analizirali sve to što dobijemo kao podatke', kazao je Prgomet.
HRID, dodaje Prgomet, nije načelno protiv privatizacije. 'Treba svakako privatizirati državna poduzeća za koje ne postoje niti ekonomski niti javni interes i koja se mogu natjecati na tržištu, ali se protivimo bilo kakvoj privatizaciji šuma, zemlje i infrastrukture. Infrastrukture i javne usluge treba odvojiti. Javne usluge se mogu privatizirati ali infrastruktura ne, poput željeznice, poput prijenosa struje ili telekomunikacija', kazao je Prgomet.
Zbog toga što nije dobio odgovore od Vlade, Prgomet je danas zatražio sazivanje posebne sjednice Sabora. 'O tome što su to strateška poduzeća i koja to poduzeća mogu ići u privatizaciju, a koja ne. I da ta odluka obveže sve Vlade, a ne da svaka Vlada pravi svoj plan privatizacija i svoj plan restrukturiranja kao da od svake Vlade počinje politički život u Hrvatskoj. Umjesto da trošimo energiju o bivšem predsjedniku, o komemoracijama, da vodimo ratove svojih očeva, bilo bi krajnje vrijeme da pođemo voditi računa o budućnosti vlastite djece barem dok je imaju', zaključio je Prgomet.
Na najavljenu prodaju državnih udjela u tvrtkama osvrnuo se i laburist Tomislav Končevski.
'Mislim da su devedesete godine pokazale koliki ste bili domoljubi i što je značila privatizacija u Hrvatskoj i kako je ona prošla, kako je privatizacija prošla za te firme i za te radnike i općenito za državu. Mislim da nekakvu vjeru u to i nadu više nemamo da ćete vi to odraditi onako kako ste prezentirali ili kako prezentirate narodu. Jedino ako nećete to potpisati kod javnog bilježnika pa da on to ovjeri pa da budemo sigurni u to da će se to tako dogoditi', kazao je Končevski.
Kritizirao je i najavljene reforme, za koje kažu da idu na štetu građana.
'Mislim da do sad svaka reforma koja je predložena jest smanjenje nečega, nekih socijalnih prava i nečega gdje bi narod trebao davati više. Mislim da to nisu reforme. Mi smo vidjeli u vašim nekakvim pretkampanjama i kampanjama da ste obećavali nešto sasvim drugo, da ćete narodu olakšat, a ne da ćete narodu otežati stanje, dizati cijene razno raznim uslugama, a pogotovo zdravstvenim uslugama na koje narod ima i ustavno pravo mislim da je vrlo štetno i vrlo loše', kazao je Končevski.
Reformski paket Vlade branio je HDZ-ov Ivan Šuker. 'Vlada si je postavila četiri osnovne stvari, a to je smanjenje deficita, smanjenje udjela javnog duga u odnosu na BDP, smanjenje nezaposlenosti, tj. povećanje zaposlenosti i gospodarski rast. I temeljem toga razrađene reforme koje se trebaju provesti. Neke će se provoditi uz postojeće zakone, neki zakoni će se mijenjati i donositi će se potpuno novi zakoni. Ako smo za reforme dok smo na vlasti, onda moramo za njih biti i dok smo u oporbi. A ja mislim da sam jedan od onih koji je cijelo vrijeme govorio ovdje u protekle četiri godine da bez strukturnih reformi nema promjenu i svoju retoriku neću promijeniti ni u ove četiri godine jer naprosto bez toga nema promjena na bolje u Hrvatskoj', kazao je Šuker.