Ipak, Pahor se ne treba u potpunosti opustiti jer je odaziv u prvom krugu bio slab i to je navodno razlog zbog kojeg su ankete promašile rezultate. Davale su prednost Tuerku, a sada daju veliku prednost Pahoru. Izbori se također održavaju u sjeni teške ekonomske krize, ali i javnih prosvjeda protiv korumpiranih elita koji potresaju Maribor i Ljubljanu.

Nakon što mu je postalo jasno da će izgubiti izbore aktualni predsjednik Danilo Tuerk je pred kraj kampanje počeo jače kritizirati vladu Janeza Janše. Ipak, da to nije lagan posao, odmah mu je jasno dao do znanja premijer Janša koji je predsjednika optužio da opravdava nasilje koje se dogodilo na Facebook prosvjedima u Ljubljani i Mariboru. S druge strane, nastojeći se približiti glasačima centra, Pahor govori da bi pad Janšine vlade izazvao političku krizu i zastoj u reformama za izlazak iz krize. Na taj način se pokušava predstaviti kao osoba koja će na mjestu predsjednika imati kohezivnu ulogu između ljevice i desnice.

Tuerku zato nije ostalo ništa drugo nego da krene u posljednji napad tvrdeći da politika rezova produbljuje recesiju i socijalno raslojavanje te da Pahor i Janša previše dramatiziraju probleme u kojima se Slovenija nalazi. Slovenski analitičari su do kraja razgolitili situaciju i smatraju da je Pahor preuzeo ulogu kandidata desnice te će u slučaju njegove pobjede šampanjac otvoriti premijer Janez Janša.

Gdje je tu Hrvatska? U sučeljavanju prije prvoga kruga sva tri kandidata su prema Hrvatskoj imala sličan stav, posebno oko problema dugova Ljubljanske banke bez čijeg rješenja ta zemlja odbija pokrenuti proces ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom. Dakle načelan stav Pahora i Tuerka je da je problem Ljubljanske banke pitanje koje se treba riješiti u okviru pregovora o sukcesiji. Službeni Zagreb smatra da je riječ o bilateralnom pitanju u kojem je slovenska banka dužna vratiti novac hrvatskih štedišama.

Pahor je tada izrazio bojazan da bi još nezavršeni pregovori s Hrvatskom oko dijela stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci mogli utjecati na dinamiku kojom će Slovenija ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om, što je ocijenio opasnim. Pahora se hrvatska javnost dobro sjeća zbog medijski romantiziranog odnosa s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, a on se tijekom kampanje hvalio zaslugama za poboljšanje odnosa s Hrvatskom. Treba podsjetiti i da je Pahorova vlada dugo blokirala hrvatski napredak u pregovorima s Europskom unijom zbog graničnog spora u Piranskom zaljevu. Naposljetku je to pitanje riješeno takozvanim arbitražnim sporazumom, a navodno je ključnu ulogu njegovom postizanju odigralo Washington koji je navodno uvjerio Sloveniju da popusti.

S druge strane, Tuerk nije razvio takav sentiment niti dobar odnos s kolegama iz hrvatske. Štoviše, njegov odnos prema Hrvatskoj se može nazvati suzdržanim. Podsjetimo, Tuerk je još u svibnju kritizirao Vladu RH zbog, kako je to on nazvao, 'ponovnog pokretanja rasprave o Ljubljanskoj banci' nazvavši taj potez 'neugodnom i neočekivanom iritacijom' te rekavši kako bi Hrvatska u ovoj situaciji, neposredno prije ratifikacije pristupnog ugovora i ulaska u EU, trebala 'paziti na svoju vjerodostojnost'.

Poslije toga se nije mnogo miješao, ali je zadržao mišljenje koje dijele svi slovenski političari, da je riječ o sukcesijskom, a ne bilateralnom pitanju.
Ipak, u rujnu je Tuerk govorio pozitivno o Hrvatskoj predloživši da se nakon ulaska naše zemlje u Europsku uniju razmisli o partnerskoj suradnji. 'Treba razmisliti o tješnjoj suradnji s drugim članicama EU-a, kako bi se naš glas u integraciji bolje čuo, a i o tome ne otvara li budući status Hrvatske nove mogućnosti', poručio je Tuerk tada slovenskim diplomatima.

Bez obzira tko pobijedi na slovenskim izborima, teško je za očekivati da će moći mnogo utjecati da se ubrza proces ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom zbog malih ovlasti koje slovenski predsjednik ima.