'Prvi laboratorijski potvrđeni slučajevi gripe ove sezone bili su 21. 12. 2015. Od tada imamo ukupno prijavljenih 118. Prijave su stigle iz različitih dijelova zemlje', rekla je za tportal epidemiologinja dr. Vesna Višekruna.

'Za sada imamo informaciju o jednoj teže oboljeloj osobi koja je hospitalizirana na jedinici intenzivnog liječenja u Slavonskom Brodu', dodala je.

Prema podacima Referentnog laboratorija za gripu u Hrvatskoj cirkuliraju dva podtipa virusa gripe A/H1N1/pdm09 i A/H3N2, ali i virus tipa B. Prvi je za sada dominantniji s oko 60 posto udjela, no stručnjaci ističu da je uzorak još uvijek premalen da bi se mogli donositi neki ozbiljniji zaključci. Vrhunac sezone očekuje se u veljači i ožujku, pad u travnju, a prestanak epidemije početkom svibnja.

Stvarni broj oboljelih procjenjuje se na više stotina, a budući da se bolest obično širi geometrijskom progresijom, vrlo je vjerojatno da će u slijedećih par tjedana, osobito nakon povratka mladih u škole i zaposlenih na radna mjesta, značajno porasti.

Teška prošla sezona

U Hrvatskoj se svake godine zabilježi više desetaka tisuća oboljelih. Prošla sezona bila je dosta jaka. Registrirano je 78.234 slučajeva, a pet oboljelih je umrlo. Interes za najsigurniju zaštitu – cijepljenje, ove je godine vrlo velik.

'Nabavili smo 260.000 doza cjepiva, a zbog povećanog interesa za cijepljenjem ove jeseni, većina cjepiva protiv gripe potrošena je pa su neke županije ostale bez cjepiva. Međutim, nabavljene su dodatne količine koje su distribuirane zavodima za javno zdravstvo pa se osobe s povećanim rizikom od komplikacija gripe još uvijek mogu cijepiti. Prema dostupnim podacima ove godine virusi ne odstupaju značajnije od onih u cjepivu. Prošle godine smo već na početku sezone imali signal da je virus mutirao', poručuje epidemiologinja.

Gripa je ozbiljna bolest; preležite je!

Stručnjaci na portalu Gripa.hr upozoravaju da gripa nije obična prehlada, već ozbiljna bolest koja može uzrokovati teške komplikacije pa i smrt.

'Posebice je opasna za starije osobe i djecu što po nekim inozemnim istraživanjima potvrđuje porast broja komplikacija i čak pet puta veći broj hospitalizacija takvih pacijenata. Kod djece mogu izazvati otitis mediu – upalu srednjeg uha, a kod odraslih čak tri vrste upale pluća – virusnu s izrazito visokom smrtnošću, potom virusno-bakterijsku sa smrtnošću do 15% ,a najlakši oblik pneumonije uzrokovan bakterijama ima mortalitet od također visokih 7%. Prema ispitivanjima njemačkog kineziološkog fakulteta mjesec dana nakon preboljelog virusa gripe kapacitet pluća smanjuje se za 10%, a mišićni tonus dva mjeseca od preležane bolesti, smanjen je za čak 20%. Mnoge bolesnike s transplantiranim srcem, među ostalim, do tog zahvata dovedu i posljedice (ne) preležane gripe i njene komplikacije', podsjećaju autori.

Ključni simptomi gripe su visoka temperatura preko 38 stupnjeva, groznica, glavobolja, osjećaj iscrpljenosti, gubitak apetita, bolovi u mišićima i zglobovima, curenje i začepljenost nosa te grlobolja.

Inkubacija ponekad traje i manje od 24 sata, a jedan oboljeli može zaraziti čak dvanaestero ljudi. Gripu je najvažnije preležati, najmanje tjedan dana, a pijenje mnogo tekućine (tople, ali ne vruće) i mirovanje važnije je od jakih doza vitamina C ili češnjaka. Zbog gripe ne treba ići liječniku osim ako temperatura potraje predugo ili se uoče poteškoće u disanju. Antibiotici ne suzbijaju viruse pa ih ne treba piti na svoju ruku.