Te noći Sava se izlila iz korita nakon što je popucao nasip, a posljedice su bile katastrofalne jer je vodena bujica prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi.

Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, izgubljeno je 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, a štete su nastale i na nizu drugih materijalnih i kulturnih dobara.

Te godine najteže su stradali radnički kvartovi Trešnjevka i Trnje, ali voda je prodrla i u tada nove nebodere. Poplavljen je bio i neboder Vjesnika te su tada prvi put Vjesnik i Večernji list izašli u jednom izdanju.

'Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području...', piše u analima Vjesnika.

Ova je poplava najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb. Nakon nje pristupilo se izgradnji sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja, unutar kojeg su gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak, uz obrambene nasipe, brane i odteretne kanale.

Redatelj i scenarist Bogdan Žižić snimio je dokumentarni film 'Poplava' koji je zorno prikazao noć i posljedice katastrofe koje se stariji Zagrepčani još uvijek sjećaju s nelagodom.