Izgovorivši 12. travnja 1961. godine tek uzvik 'Idemo!', Gagarin se u kapsuli Vostok 1 uzletjevši s kozmodoroma Bajkonur u Kazahstanu popeo do maksimalne visine od 302 kilometara, obišao jedanput Zemlju pri brzini od 29.000 kilometara na sat, uskliknuo 'Vidim Zemlju, veličanstvena je!' i potom uspješno sletio u središnju Rusiju. Poslije 108 minuta leta tada 27-godišnji Gagarin, sin stolara Alekseja Ivanovića Gagarina, postao je prvi čovjek u svemiru.

Nakon što mu je pošlo za rukom biti prvim čovjekom u svemiru Gagarin je želio ponovno letjeti, no želja mu se nije ostvarila te ga je Sovjetski Savez prebacio na testiranje zrakoplova MiG u moskovskoj zračnoj bazi Škalovski, pravdajući se da ga je želio maknuti od opasnosti.

Ironično je to da je 34-godišnji Gagarin poginuo upravo pri padu vojnog zrakoplova MiG 15. Najnoviji dokumenti s kojih je nedavno skinuta oznaka povjerljivosti navode kako je naglo zakrenuo MiG-om kako bi izbjegao meteorološki balon, zbog čega je izgubio kontrolu nad letjelicom, što je dovelo do pada i pogibije njega te instruktora Vladimira Serjožina.

'Kako je moje polijetanje bilo zakazano sat vremena poslije, Jurij i ja smo bili na pregledu kod istih liječnika i slušali istu vremensku prognozu', rekao je Gagarinov kolega kozmonaut Vladimir Aksionov. Aksionovu, kojem su tada bile 34 godine i bio je Gagarinov vršnjak, let je međutim otkazan. U to vrijeme Gagarin i njegov kopilot Vladimir Serjožin više nisu odgovarali na radijske pozive.

Dan žalosti

Helikopteri su krenuli u potragu čim je dojavljeno da je 65 kilometara od aerodroma pronađena olupina zrakoplova. Gagarinovo tijelo pronađeno je idući dan.

Sergej Kravčinski, danas 74-godišnjak, a tada mladi graditelj svemirskih brodova, sjeća se kada je čuo vijest. 'Čuli smo krik u hodniku: 'Momci, Gagarin je mrtav!' Bio je to šok, a žene su plakale', prisjetio se inženjer trenutka kada je prvi put u povijesti SSSR-a proglašen dan žalosti za osobu koja nije bila šef države.

Formirana je istražna komisija o Gagarinovoj nesreći, a njezini zaključci iznenadili su gotovo sve. Po tadašnjoj službenoj verziji, Gagarin i Serjožin nastradali su nakon naglog manevra na koji ih je prisilila 'promjena situacije u zraku' i uzrokovala pad letjelice.

'Izvještaj komisije ima 29 svezaka i ništa od toga nije objavljeno. To je potaknulo kolege i stručnjake na vlastite neovisne istrage', kaže povjesničar sovjetskog svemirskog programa Aleksandar Gluško.

Najluđe glasine

U to vrijeme kružile su najluđe glasine o smrti prvog čovjeka u svemiru: ubili su ga po naredbi kremaljske vrhuške ljubomorne na njegovu popularnost, letio je pijan, oteli su ga izvanzemaljci.

Godine 2011., povodom obilježavanja pola stoljeća od Gagarinova leta u svemir, Kremlj je objavio da se famozna fraza o 'promjeni situacije u zraku' zapravo odnosila na naglo izbjegavanje atmosferske sonde, ali su Gagarin i Serjožin pritom izgubili kontrolu nad zrakoplovom. Ali se i dodaje kako je to 'jedan od mogućih razloga'.

'Jedan od mogućih razloga? To ne znači ništa. Neki dokumenti iz tog doba jesu deklasificirani, ali među njima nije nijedan iz onih 29 svezaka istražnog povjerenstva', komentirao je Gluško, koji smatra kako zagonetka oko Gagarinove smrti služi tome da se 'sakriju promašaji i disfunkcionalnosti sovjetskog svemirskog sektora', koji je tada bio simbol i uspjeha SSSR-a i cijele države.

Pored verzije da je prvi čovjek u svemiru poginuo vlastitom greškom jer se napio prije leta, postoji i verzija pogibije iza koje stoji kozmonaut Aleksej Leonov, ali je nije spominjao prije raspada SSSR-a 1991.

Komisijsko zataškavanje

Leonov je bio član istražnog povjerenstva i tvrdi da je jedan Suhoj, koji nije trebao biti u blizini Gagarinova Miga-15, presjekao put njegovoj letjelici i mimoišao je za jedva 20 metara. Gagarin je uletio u vrtlog i nije se mogao spasiti.

'Vidio sam dokumente koji potvrđuju tu tezu', rekao je Leonov (83) prošle godine. Komisija je to zataškala jer je željela zaštititi pilota Suhoja koji je 'dobro poznat', a sada je 'star i bolestan'.

'Nije tajna to da je tada bilo nebrige i kršenja pravila letenja, ali sve dok se ne objave službeni dokumenti, to je i dalje samo jedna od hipoteza', komentirao je Gluško.

Gagarin je i u današnjoj modernoj Rusiji besmrtni junak. Živi u brojnim spomenicima i u filmovima, a također su mnoge zgrade, lokacije, rodni mu grad, lansirna rampa u Bajkonuru i krater na Mjesecu nazvani po njemu.