'Predsjednica bi morala nekom povjeriti mandat prije raspisivanja izbora, jer bi se u protivnom izložila neugodnim tumačenjima da provocira izbore prije negoli je bilo kome dala mogućnost da sastavi vladu. Mislim da to nije bila namjera Ustava te da to ne bi bilo u skladu s Ustavom', rekao je Mlakar Hini.

Iako upozorava da je odredba po kojoj predsjednica nakon provedenih izbora dodjeljuje mandat za sastavljanje vlade 'prilično rastezljiva', Mlakar ističe kako je Ustav predvidio mogućnost da onaj tko predsjednicu uvjeri da ima podršku većine svih izabranih zastupnika na kraju ipak ne sastavi vladu.

'Ne uspije li on u roku od trideset dana sastaviti vladu, može mu produljiti mandat za još 30 dana, a nakon toga povjeriti mandat nekom drugom, što znači da Ustav prepoznaje mogućnost da ni mandatar ne uspije skupiti potrebnu većinu. Mislim da je namjera Ustava da država funkcionira i da se prvo pokuša sve, da se iscrpe sve mogućnosti da se sastavi vlast, a tek ako to ne uspije, ide na nove izbore', tumači Mlakar.

Uvjeren je kako u ovom trenutku nema potrebe razmišljati o raspisivanju izbora i imenovanju privremene nestranačke vlade, odnosno kako bi predsjednica morala djelovati tek ako uvidi da je ugroženo redovito funkcioniranje sustava. Prva takva prepreka mogla bi se dogoditi u ožujku, kada bi Sabor morao odlučiti o novom proračunu ili produljenju privremenog financiranja, no Mlakar smatra kako za sada o tomu ne treba razmišljati.

Napominje kako neizvjesnost oko toga tko će sastaviti vlast nakon provedenih izbora nije hrvatska specifičnost te kako je i za druge zemlje uobičajeno da se pregovara dulje vrijeme.

Više ga, kaže, brine najava premijera Zorana Milanovića da njegova vlada može voditi državu sve do formiranja nove većine, čak i čitave četiri godine. Iz takvih najava Mlakar iščitava 'ili nepoznavanje propisa ili namjeru da se odbije legalno i demokratski predati vlast'.

Peđa Grbin osvrnuo se, pak, na tumačenja dijela ustavnih stručnjaka da bi predsjednica, kad uvidi kako nitko nema potrebnih 76 glasova za sastavljanje vlade trebala 'presijeći gordijski čvor', odnosno raspisati izbore i imenovati privremenu stručnu vladu.

'Takve izjave ne djeluju mi kao tumačnje Ustava, nego kao njihovo viđenje kako bi Ustav u budućnosti trebao izgledati. Međutim, onako kako ja čitam Ustav, on se danas ne može mijenjati u tom smjeru. Prvi i osnovni razlog je što je Hrvatska parlamentarna demokracija, u kojoj predsjednik, odnosno predsjednica Republike po Ustavu ni jednu važniju odluku ne može donijeti bez supotpisa predsjednika Vlade', kaže Grbin.

Drži kako je neprihvatljivo predsjednici dati ovlast da imenuje privremenu stručnu vladu prije nego što imenuje mandatara i dade mu mogućnost da u Ustavom predviđenim rokovima pokuša okupiti većinu.

Pozivanje na ovlasti koje predsjednik, odnosno predsjednica ima u trenutku kada vlada izgubi podršku većine u parlamentu smatra neprihvatljivim jer, kako kaže, taj članak je predviđen za posve drugu situaciju i ne može predstavljati analogiju za rješavanje ove pat-pozicije.

+Ono što posebno žalosti je gotovo uporno inzistiranje na koncentriranju svih poluga vlasti u rukama jedne osobe. Imenovanje nestranačke vlade značilo bi da ne postoji kontrola nad izvršnom vlasti.
Parlamentarna demokracija znači sukob mišljenja, pozicija i stavova, što podrazumijeva vrijeme potrebno za donošenje bitnih odluka i strpljenje koje takav sustav zahtijeva. Neprihvatljivo je stoga zazivati neke izvanredne korake nakon samo 30 dana od provedenih izbora. Mi prolazimo ono što su druge demokracije prošle prije 50, 100 ili 200 godina i žao mi je da već na prvom koraku zazivamo nekakvu čvrstu ruku koja bi presijecala nekakve gordijske čvorove i preko koljena rješavala stvari', kaže Grbin.