Oko 1,6 milijuna birača pozvano je da među kandidatima 29 političkih stranaka i građanskih inicijativa izabere 120 zastupnika, od kojih je 20 rezervirano za manjine, 10 za Srbe, a 10 za ostale.

Prijevremeni izbori raspisani su pošto je u rujnu predsjednik države Fatmir Sejdiu podnio ostavku kad je ustavni sud zaključio da je prekršio ustav obnašajući istodobno tu dužnost i dužnost predsjednika stranke Demokratske lige Kosova (LDK).

Kako se Demokratski savez Kosova (DSK) premijera Hashima Thacija i LDK nisu mogli dogovoriti o novom predsjedniku države, predsjednik parlamenta Jakup Krasniqi, po ustavu privremeni predsjednik, raspisao je nove izbore.

Dvije se stranke međusobno optužuju za političku krizu koja je izazvala pad koalicije u kojoj su obje sudjelovale. No nijedna ne nudi inovativan program za rješavanje teškoća - od visoke nezaposlenosti do nerazvijena gospodarstva u toj najmlađoj europskoj državi i jednoj od najsiromašnijih.

Nezaposlenost na Kosovu iznosi 50 posto, a korupcija zahvaća najviše razine vlade.

Njemačka agencija dpa piše kako je u žarištu prijašnjih izbora bila neovisnost od Srbije, a sada su iskazani ciljevi kao što su put prema Europskoj uniji i NATO-u i obećanje da će zemlja dobiti 'poštenu vladu'.

Očekuje se da bi najviše glasova mogao dobiti Thacijev DSK, piše dpa, a francuska agencija AFP prenosi da su stranke, po anketama, izjednačene.

AFP dodaje da je popularni prištinski gradonačelnik Isa Mustafa, odnedavna novi čelnik LDK-a, najstarije stranke koju je osnovao prvi kosovski predsjednik Ibrahim Rugova (umro 2006.), naznačio da ne želi opet koalirati s DSK.

Treća stranka, Savez za budućnost Kosova, oslabljena je jer je njezin čelnik, bivši premijer Ramush Haradinaj, haaški zatvorenik koji u pritvoru čeka novo suđenje za ratne zločine.

Nacionalni pokret za samoodređenje, koji vodi Albin Kurti, stranka je vrlo kritična prema međunarodnim snagama na Kosovu, nacionalistička je i sklona velikoj Albaniji. Ona prvi put sudjeluje na izborima kao i stranka FER (Partia Fryma e Re, Svjež duh) koja okuplja kosovske Albance školovane na Zapadu, tehnokrate.

Obje stranke nastoje privući mlade birače u zemlji u kojoj je polovica od dva milijuna ljudi mlađa od 25 godina.

Unatoč veliku razočaranju birača, novim će strankama biti teško boriti se s tvrdokornošću patrijarhalnog i tradicionalističkog Kosova, piše dpa.

Agencija AFP u zasebnu tekstu svjedoči o razočaranju mladih ljudi vodstvom svoje domovine zbog čega mnogi planiraju odlazak jer za sebe ne vide budućnosti na Kosovu.

Srbija, koja ne priznaje neovisnost Kosova jer ga drži kolijevkom svoje državnosti, objavila je da nisu ispunjeni uvjeti za sudjelovanje srpske manjine na izborima 12. rujna.

Unatoč takvu stajalištu Beograda neki predstavnici srpske zajednice na Kosovu odlučili su natjecati se, kao što su učinili i na lokalnim izborima u studenome 2009.

Čak i s takvim sudjelovanjem Srbi će dobiti svojih 10 mjesta u budućem sazivu i možda sudjelovati u sastavljanju buduće koalicijske vlade.

U više navrata kosovski i srbijanski političari ocijenili su kako će Priština i Beograd početi dijalog tek nakon izbora. Dijalog je omogućen otkako je Opća skupština UN-a 9. rujna donijela rezoluciju o Kosovu koju je Srbija donijela u dogovoru sa zemljama Europske unije.

No ti razgovori neće se voditi o kosovskom suverenitetu, a to je jasno poručila i američka država tajnica Hillary Clinton za posjeta Kosovu u listopadu.

Clinton je, međutim, odaslala i jasnu poruku albanskoj strani, kazavši da je jedan od najvažnijih ciljeva njezina posjeta upozoriti na dragocjenost očuvanja srpske duhovne baštine na Kosovu.

Razgovori Prištine i Beograda najvjerojatnije će početi u veljači pošto se utemelji kosovska vlada. Teme će biti tehnička pitanja kao što su poboljšanje života kosovskih Srba i suradnja u regiji, nestale osobe, telekomunikacije, energetika, trgovina.