Prvo pitanje koje je postavljeno Primorcu bilo je što se o samom virusu i načinu širenja može novo saznati u znanstvenim krugovima.

'Svi napori su usmjereni u smjeru kako spriječiti virus da uđe u stanicu', kazao je Primorac. Naveo je da je sjajan članak objavljen u časopisu Science. Naglasio je da ne znamo kako ubiti virus, ali možemo otopiti njegovu lipidnu ovojnicu te se istraživanja fokusiraju u tom smjeru.

Kazao je da se previše toga događa da se ukratko sažme. 'Nikad nisam vidio takav entuzijazam i zajedništvo znanstvene zajednice', kazao je Primorac, uvjeren da će napori dati rezultate.

Na upit kada možemo očekivati da cjepivo bude u upotrebi istaknuo je da će to vjerojatno biti kraće nego inače, ali nužno je da se prođu sve procedure zbog sigurnosti ljudi koji će ga koristiti.

Govoreći o odgovoru Hrvatske na pandemiju koronavirusa, Primorac je kazao da se sigurno bolje bori nego druge zemlje, poput Italije.

'Hrvatska je shvatila to jako ozbiljno i u sjajnoj je situaciji kada gledamo prosjek smrtnosti. U Hrvatskoj je to jedan posto naspram 12 posto u Italiji ili osam posto u SAD-u', kazao je Primorac.

Međutim istaknuo je važnost koordinacije među zemljama kako bi se suzbila pandemija. Naveo je da nema načina da se suzbije epidemija, nego da se koriste metode iz 15. stoljeća, da se pronađe cjepivo ili da se prokuži populacija, a to se nitko ne usuđuje. To djelomično, kaže, radi Švedska i vidjet ćemo kakve će rezultate polučiti.

Odgovarajući na pitanje o maskama, Primorac je kazao da se ne može propisati nošenje maski svima ako se ne može osigurati to da ih svi imaju.

Na upit o drive in testovima i njihovoj sigurnosti kazao je da je najvažnije da se uzme uzorak.

O tome kolike su šanse da se koronavirus vrati u zimu i da bude sezonski kazao je: 'Oko ovoga virusa ništa nije jasno, on se ponaša atipično. Puno je neodgovornih pitanja i to nitko ne može predvidjeti.'

Što se tiče hrvatskog zdravstvenog sustava, Primorac kaže da on može podnijeti i više nego što imamo respiratora. 'No ne smijemo urušiti sustav dolaskom golemog broja pacijenata koji će trebati intenzivnu skrb. Vidite što se dogodilo u Italiji. Zato je potreban oprez', naveo je znanstvenik.

Govoreći o bolesnoj djeci, kazao je da je mali postotak te populacije koja je oboljela, prema podacima iz Kine i Italije, svega dva posto, i oni relativno dobro podnesu zarazu. 'Međutim ne želimo da se dogodi infekcija kod djece mlađe od tri godine jer ona mogu biti ugrožena', smatra Primorac.

Na upit o 24-satnoj karanteni i mogućnosti da se uvede u Hrvatskoj kazao je, koliko on zna, da se o tome ne razmišlja.

Na to što misli li da će se pronaći cjepivo protiv bolesti Covid-19 kazao je da ne želi vidjeti indolentnost populacije koja se dogodila 2004. godine, kada je bila epidemija SARS-a. Tada je malo nedostajalo da se pronađe cjepivo, ali kako se sam povukao, izgubio se interes. Ne želi da se to opet dogodi, a optimističan je i smatra da će cjepivo biti pronađeno.

Govoreći o mjerama koje bi se mogle prve povući u Hrvatskoj, rekao je: 'Ako se dogodi da se prerano ublaže mjere, imat ćete veći problem nego što ste ga imali na početku. Ne želimo da se dogodi drugi val epidemije kojem sada svjedoči Kina', kazao je Primorac. Istaknuo je važnost da se slušaju upute Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Na kraju je kazao da su podijeljena mišljenja oko uloge vitamina D u zarazi koronavirusom.

Istaknuo je da je važno ne ući u situaciju da nam nedostaje vitamina D. 'Moramo voditi i računa o tome da se on ne može uzimati neograničeno. Moramo ga držati unutar normalnih granica', naveo je Primorac.