Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske označava značajan napredak, a Vlada planira za ovu godinu deficit od 2,6 posto te smanjenje razine javnog duga ispod 60 posto, izjavio je ministar financija Marko Primorac u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a. Također je komentirao stanje u energetskom sektoru i porez na nekretnine
Ministar Primorac podsjetio je u razgovoru za HRT kako je prije nekoliko godina Hrvatska bila kategorizirana kao država s neinvesticijskim kreditnim rejtingom, što znači da nije bila percipirana kao pouzdana za ispunjenje svojih obveza.
"Ovo je povijesni iskorak koji smo ostvarili. Sretni smo što je agencija S&P prepoznala sve aktivnosti koje smo kao Vlada poduzeli kako bismo povećali kredibilitet Hrvatske na međunarodnoj financijskoj sceni", istaknuo je Primorac.
Objasnio je da kreditni rejting "odražava sposobnost države da izvršava svoje financijske obveze."
"Kreditni rejting ovisi o stabilnosti javnih financija. Kroz stabilnu fiskalnu politiku i konsolidaciju, uspjeli smo napraviti značajan napredak, pogotovo uzevši u obzir da je Hrvatska prije nekoliko godina bila u proceduri prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomske neravnoteže", rekao je Primorac.
vezane vijesti
"Za ovu godinu planiramo deficit opće države od 2,6 posto i smanjenje razine javnog duga ispod 60 posto", dodao je. Kao odgovor na kritike da će država imati više koristi od ovog nego građani, Primorac je naglasio da država pripada građanima.
'Ovo će omogućiti povoljnije zaduživanje'
"Država nije vlasništvo Vlade, već građana. Ako država profitira, to znači da će koristi imati i građani. Iako to ne znači da će odmah imati više novca u svojim novčanicima, stabilnost i povjerenje u državu omogućit će im povoljnije zaduživanje", objasnio je ministar.
Također je istaknuo da će pozitivne promjene biti vidljive i u povećanju stranih investicija.
"Ova ocjena uzima u obzir trenutnu situaciju u gospodarstvu, ali i dugoročne učinke na gospodarski rast. Agencija je prepoznala sve napore koje smo uložili", rekao je.
Primorac je naglasio i važnost projekata u energetskom sektoru, poput LNG terminala i plinovoda, koji će biti od koristi ne samo za Hrvatsku, već i za susjedne zemlje.
Trezorski zapisi i porez na nekretnine
"Više od 11 tisuća građana pokazalo je interes za upis trezorskih zapisa, a do sada je uplaćeno blizu 350 milijuna eura. Građani mogu upisati trezorske zapise do ponedjeljka", dodao je Primorac.
Pozvao je građane da što prije upišu zapise, naglasivši da će zbog smanjenog rizika kamatne stope padati. "S vremenom će prinosi na obveznice biti niži nego u državama s nižim kreditnim rejtingom", istaknuo je ministar.
Komentirajući poreznu reformu, koja uključuje i porez na nekretnine, Primorac je izjavio da "ukupno porezno opterećenje neće rasti." Cilj je, prema njegovim riječima, smanjiti porezno opterećenje rada i povećati pravednost poreznog sustava tako što će se veći teret prenijeti na druge gospodarske sektore.
