Značajnim izmjenama u poreznom sustavu, istaknuo je ministar, nastoje se tretirati određene trenutne poteškoće u gospodarstvu i društvu, snažan rast cijena nekretnina i najama zbog preniskog oporezivanja, nedostatak radne snage i probleme koji se odnose na inflatorne pritiske.

Riječ je o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim porezima, o porezima na dohodak i na dodanu vrijednost, o doprinosima, izmjenama Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi, a koje stupaju na snagu s početkom iduće godine.

'Porez na nekretnine je doslovno transformacija poreza za kuće za odmor', kazao je Primorac o porezu koji je izazvao najžešće kritike iz oporbe.

'Uvodi se jer je blago oporezivanje nekretnina i značajno podoporezivanje kratkoročnog najma motiviralo brojne poduzetnike da ulažu višak sredstava u nekretnine, što je dovelo do rasta potražnje i cijena te posljedično do toga da je rješavanje stambenog pitanja za brojne obitelji postalo nepriuštivo', pojasnio je.

'O ovome se raspravlja već jako dugo i uvođenje poreza na nekretnina nije ishitreno, nepromišljeno ni glupo', poručio je ministar na kritike.

'U cilju daljnjeg povećanja pravednosti poreznog sustava dugoročno bi trebalo razmisliti o oporezivanju vrijednosti nekretnine a ne površine, nažalost to u ovom trenutku nismo mogli učiniti jer ne raspolažemo procjenama vrijednosti za sve nekretnine', odgovorio je Primorac na upit Dalibora Pausa (IDS) što građani mogu očekivati u drugoj fazi.

Predloženim poreznim izmjenama također se ujednačuje porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma, porezno rasterećuje rad povećanjem osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, potiče povratak hrvatskih iseljenika oslobađanjem od plaćanja poreza na dohodak od plaće na pet godina, te ujednačuje visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje ukidanjem oslobađanja plaćanja poslodavaca tog doprinosa na rok od pet godina za mlađe od 30 godina.

Ne postoji opravdanje za podupiranje poslodavaca kada imamo rekordnu zaposlenost i uvozimo strane radnike, kazao je Primorac o ukidanju oslobađanja plaćanja doprinosa.

'Nema smisla da još za taj uvoz stranih radnika dobivaju subvencije na teret svih poreznih obveznika', rekao je i naveo da propušteni prohodi zdravstvenog osiguranja u ovoj godini na temelju te mjere iznose 385 milijuna eura.

Pritom je istaknuo je da ukidanje te mjere neće smanjiti plaće radnicima te da mladima i dalje ostaju mjere povrata poreza na dohodak, kao i oslobođenje poslodavaca plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje godinu dana za prvo zaposlenje.