Nakon što ih je imenovao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, šesnaest novih ministrica i ministara u Bundestagu je i formalno stupilo na dužnost.

Steinmeier je članove nove vlade kojoj je, kako je najavljeno koalicijskim ugovorom, glavni cilj obnova zemlje, upozorio na to da pri ostvarivanju smionih ciljeva na oku treba imati sve članove društva, pa i one koji će kroz procese obnove biti zakinuti.

"Vi ste si dali u zadatak ostvariti reforme i unijeti mnoge promjene. Većina građana vam je dala mandat za provođenje ovih planova. No tko hrabro kroči naprijed također će morati skrbiti i za to da oni koji nisu u stanju održavati taj korak i za koje promjene znače gubitak ne budu zakinuti", rekao je Steinmeier nakon što je članovima vlade uručio ministarske povelje.

Predsjednik im je zahvalio na tome da vlast preuzimaju u teškom trenutku spominjući pritom posebno borbu protiv pandemije koronavirusa.

Raspodjela ministarstava

Tijekom koalicijskih pregovora je dogovoreno da Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja je na izborima u rujnu osvojila najviše glasova (25,7), preuzme sedam ministarstava: unutarnjih poslova (Nancy Faeser), rada i socijalne skrbi (Hubertus Heil), obrane (Christine Lambrecht), zdravstva (Karl Lauterbach), razvoja i ekonomske suradnje (Svenja Schulze), gradnje (Klara Geywitz) te ministarsko mjesto u kancelarskom uredu (Wolfgang Schmidt).

Stranka Zeleni, koja je na izborima u rujnu osvojila 14,8 posto, preuzela je novoosnovano ministarstvo gospodarstva i zaštite klime (Robert Habeck, ujedno i vicekancelar), vanjskih poslova (Annalena Baerbock), poljoprivrede (Cem Oezdemir), zaštite okoliša (Steffi Lemke) te obitelji (Anne Spiegel).

Liberalno-demokratska stranka (FDP), treća stranka u novoj "semafor" koaliciji (nazvanoj tako po bojama stranaka) preuzima ministarstvo financija (Christian Lindner), prometa i digitalizacije (Volker Wissing), pravosuđa (Marco Buschmann) te obrazovanja i znanosti (Bettina Stark-Watzinger).

Njemački mediji su uočili da su svi ministri FDP-a te petero SPD-a polaganje prisege završili rečenicom: "Tako mi Bog pomogao". Ostali članovi vlade, kao i sam kancelar Scholz, izbacili su ovaj dio ustavom definirane prisege.

Tijekom dana trebala bi biti izvršena primopredaja dužnosti u kancelarskom uredu, kao i u većini ministarstava.

Vlada planira temeljitu obnovu i reformu društva

Kao jedan od glavnih ciljeva nova vlada je navela jaču borbu za ispunjenje ciljeva u zaštiti klime. U koalicijskom ugovoru je definiran cilj da do 2030. godine 80 posto energije u Njemačkoj bude dobiveno iz obnovljivih izvora.

Koalicijski ugovor, pod nazivom "Odvažiti se na više napretka", na gotovo 160 stranica sadrži smjernice buduće vlade kojoj je cilj, kako je navedeno, "obnova cjelokupnog društva".

Na vanjskopolitičkom planu nova vlada će i dalje raditi na jačanju Europske unije i transatlantskog partnerstva.

Kad je u pitanju regija zapadnog Balkana nova vlada izričito podržava pristupni proces ovih šest zemlja ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji, uz ispunjavanje Kopenhagenskih kriterija.

Nova vlada bi također trebala reformirati zakon o državljanstvu te olakšati stjecanje njemačke putovnice i omogućiti dvojno državljanstvo. Državljanstvo će ubuduće, umjesto dosadašnjih osam, biti moguće i nakon pet godina regularnog boravka u Njemačkoj, predviđa novi koalicijski ugovor.

Kada je u pitanju migracijska politika, nova vlada želi ubrzati proces odluke o pružanju prava na azil u Njemačkoj te pojačani povratak u zemlju porijekla onih koji nemaju pravo ostanka u Njemačkoj.

"Mi ćemo ograničiti neregularnu i omogućiti regularnu migraciju", stoji u koalicijskom ugovoru.

U tom smjeru se kreće i namjera jačanja useljavanja stručnjaka i uvođenja mogućnosti stjecanja radne i boravišne dozvole za građane izvan EU-a. Cilj je također i produljenje sporazuma sa zemljama zapadnog Balkana o uvozu radne snage, koji je na snazi od 2016.

Kancelar Olaf Scholz je nakon početka koalicijskih pregovora SPD-a, Zelenih i FDP-a obećao sastavljanje i stupanje na dužnost nove vlade do Božića.