Hrvatska je poduzela brojne mjere da bi poboljšala fiskalnu i gospodarsku sliku zemlje, međutim još puno toga mora učiniti da bi ispunila preporuke Europske komisije, ocijenio je u četvrtak Servaas Deroose iz Europske komisije na konferenciji 'Izazovi upravljanja proračunom i fiskalna konsolidacija u Republici Hrvatskoj' u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić
'Problemi hrvatskog gospodarstva dugotrajne su naravi i nisu povezani s ulaskom zemlje u Europsku uniju niti sa sadašnjom vladom', kazao je Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove, dodavši da je Hrvatska i u pet godina prije pristupanja EU imala pad bruto domaćeg proizvoda.
Kao hitne mjere koje Hrvatska mora poduzeti Deroose je izdvojio potrebu korekcija na fiskalnoj strani, odnosno jačanje proračunskog planiranja, jer kako je naglasio, stalni rebalansi proračuna nisu dobri za planiranje i predvidljivost politika.
Na rashodnoj strani ukazao je na potrebu bolje kontrole te pozdravio najavljeno preispitivanje izdataka hrvatske vlade. Za oporezivanje u Hrvatskoj rekao je da je glavni problem optimizacija prihoda te je podržao najavljeno uvođenje poreza na nekretnine od 2016. godine
Ukazao je također na potrebu bolje kontrole zdravstvenog i mirovinskog sustava, pritom posebno izdvojivši prijevremeno umirovljenje koje se u Hrvatskoj, kako je kazao, očito isplati.
Ponovivši niz preporuka za jačanje konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva, Deroose je kazao da Hrvatska ima vremena do proljeća iduće godine za provođenje preporuka Europske komisije.
'Prema sadašnjim projekcijama, Hrvatsku očekuje skroman rast do 2019. godine ukoliko ne promijeni politiku. No, ako provede strukturne reforme rast bio mogao biti puno veći, za barem 5 posto u sljedećih pet godina', istaknuo je Deroose, naglasivši presudnu važnost strukturnih reformi
Europarlamentarka Ivana Maletić ocijenila je da se Hrvatska nalazi pred zidom i da će bankrotirati ukoliko se problemi ne počnu riješavati.
'Hrvatska se mora trgnuti i pokrenuti. Ukoliko ne odgovori na preporuke EK, moguće je kažnjavanje zamrzavanjem europskih fondova, iako je to zadnja mjera koju Komisija želi nametnuti nekoj državi', kazala je.
Referirajući se na povlačenje sredstava iz europskih fondova kao slamci spasa, Maletić je kazala da se u Hrvatskoj projekti jednostavno ne realiziraju što pokazuju i rebalansi proračuna.
'Za 2014. je bilo planirano za EU projekte 2,9 milijardi kuna, a taj je plan smanjen za 1,2 milijarde kuna, a pitanje je i hoće li se realizirati preostalih 1,7 milijardi kuna budući da je trenutna realizacija samo 700 milijuna kuna', izjavila je Maletić.
Što je tiče Junckerovog plana investicija, Maletić smatra da većina hrvatskih projekata neće ući u obzir jer se radi uglavnom o projektima vezanim za javnu infrastrukturi koji ne privlače privatne investicije, što je jedan od preduvjeta Junckerovog plana, kao i projektima koji se ne mogu započeti realizirati prije 2017.
Hrvatske je ulaskom u EU ušla i u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita, mjere koje Europska unija poduzima prema državama članicama čije javne financije nisu u skladu s europskim pravilima, odnosno deficiti prelazi 3 posto BDP-a a javni dug 60 posto BDP-a. Također je ušla u Proceduru makroekonomskih neravnoteža, korektivni mehanizam za ispravljanje strukturnih problema gospodarstva.
