dan pobjede

Operacija Oluja: Kako je u samo par dana zauvijek slomljena 'SAO Krajina'

05.08.2024 u 08:44

Bionic
Reading

Prošlo je 29 godina od operacije Oluja - zadnje velike vojne akcije Domovinskog rata kojom je okončana četverogodišnja okupacija dijelova Banovine, Like, Korduna i Dalmacije od strane pobunjenih Srba

Oluja se i danas proučava na američkim vojnim školama kao primjer dobro provedene i pripremljene akcije koja može promijeniti tijek povijesti. Tportal donosi pregled događaja iz kolovoza 1995.

Hrvatska vojska i specijalne policijske postrojbe krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog značaja dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.

  • +15
Knin: Svečani prijam za vojnike 11. naraštaja Središta za razvoj vođa "Marko Babić" Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Tijek Oluje

4. kolovoza 1995.

Na početku operacije 4. kolovoza Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radiorelejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istog dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe - Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima tog dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na Moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju, a potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj te su u tim napadima stradali civili i civilni objekti.

5. kolovoza 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

6. kolovoza 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istog dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

  • +10
Knin: Generalna proba za proslavu Oluje Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

7. kolovoza 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati tog dana potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko džepova otpora protivnika.

8. kolovoza 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa Srpske vojske Krajine, u Topuskom oko 14 sati značila je kraj operativnog dijela operacije Oluja, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su malo manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Prema podacima Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata, u "Oluji" je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".