'Njemačka je 2004. bila bolesnik Europe, a danas je glavni ekonomski motor i pokretač. To se dogodilo zahvaljujući reformama tržišta rada, fleksibilizaciji i povećanju konkurentnosti, uz solidno vođenje budžeta, a isti model želimo preporučiti i Hrvatskoj', rekao je danas u Zagrebu zastupnik CDU-a u Bundestagu i predsjednik Odbora za budžet Klaus Peter Willisch dodavši da su za to potrebne i promjene u radnom zakonodavstvu. Na kritike fleksibilizacije tržišta rada i omogućavanje više privremenog rada Willisch je rekao da je 'bolje imati loše plaćen posao nego nikakav i sjediti doma', ali i da statistike u Njemačkoj ne pokazuju kako je reforma socijalnih službi i tržišta rada dovela do većeg siromaštva. Dapače, tako se naročito mladima olakšava ulazak na radna mjesta, pa i dugotrajno zaposlenje.

Willisch je govorio u Novinarskom domu na tribine Fondacije Konrad Adenuaer, koju je otvorio predstavnik Europske komisije u Zagrebu Branko Barićević predstavivši smjernice ekonomske politike EU-a do 2020. godine. Baričević je naglasio da će se Europska komisija koncentrirati na područja zapošljavanja mladih, obrazovanja, okoliša, socijalnog uključivanja, digitalne tehnologije, inovacija, učinkovitosti i industrijske proizvodnje te da će biti u fondovima EU-a na raspolaganju oko 960 milijardi eura za povlačenje na dobre projekte.

'Hrvatska svake godine može od EU-a dobiti milijardu eura, ovisi o tome jesu li dobri projekti. Primjerice, nudi se i 80 milijardi sveukupno za znanost, a to je područje na koje se Hrvatska također treba koncentrirati', rekao je Baričević i konstatirao da su 'hrvatski problem javne financije, dug i nekonkurentnost'. Kada je riječ o proceduri EDP u kojoj je Hrvatska zbog prevelikog budžetskog manjka, koji treba biti ispod tri posto, Baričević je napomenuo da su u takvoj situaciji bile sve članice EU-a osim Švedske i Estonije te da je moguće riješiti budžetske probleme. 'To su uspjele i Bugarska i Rumunjska, i Njemačka je bila u EDP-u. Riječ je o procesu u kojem se surađuje s nacionalnom vladom', naglasio je Baričević.

S obzirom na to da je tribinu organizirala Fondacija Adenauer bliska demokršćanima Angele Merkel, pozvan je i ekonomski strateg HDZ-a Đuro Njavro, koji je održao znakovito izlaganje, u kojemu zagovara agresivnu neoliberalnu politiku. 'Hrvatskoj treba više tržišta, a ne manje. Kod nas se ekonomija vodi etatistički, preko struktura naslijeđenih iz bivšeg sustava', upozorio je Njavro i dodao kako ne treba zaboraviti da se 'tijekom rata nije mogla izgraditi dobra ekonomska politika'. Kritizirao je i proces pregovora s EU-om rekavši da su 'hrvatski pregovarači često bili nezainteresirani ili nekompetentni', navevši primjer ZERP-a kao vanjski način sabotaže hrvatskih ekonomskih interesa. Njavro je optimizam iskazao u tvrdnji da se Hrvatska može ekonomski 'preporoditi za pet, šest godina stabilne nove politike', ali nije konkretno naveo koje bi mjere poduzeo HDZ da je na vlasti. Zamjerio je i stranim investitorima to što zaobilaze Hrvatsku te previše vjeruju lošem glasu.