Iz HGK-a podsjećaju da je S&P bila prva agencija koja je spustila kreditni rejting Hrvatske ispod investicijske razine u prosincu 2012., a negativne izglede kretanja rejtinga kontinuirano je držala od lipnja 2015.. U posljednjoj analizi Hrvatske, u siječnju 2016., negativni su izgledi zadržani zbog političke nestabilnosti (sumnje u održivost Vlade premijera Oreškovića), slabih izgleda za gospodarski rast (predviđali su 1,4 % u ovoj godini) i lošeg stanja javnih financija (sumnjali su da ove godine Hrvatska može zadovoljiti europske zahtjeve za smanjenjem prekomjernog proračunskog manjka i prognozirali nastavak rasta javnog duga). Istodobno je S&P naveo da bi promjenu izgleda iz negativnih u stabilne mogao učiniti ako se ostvari znatan napredak u rješavanju strukturnih i proračunskih izazova uz povratak izraženijeg i održivog gospodarskog rasta, navodi se u priopćenju HGK.

'U kontekstu navedenih ocjena s početka godine jasno je da je Hrvatska u međuvremenu zabilježila respektabilan napredak: stopa gospodarskog rasta dvostruko je viša od one koju je S&P prognozirao, proračunski je manjak smanjen i više nego je to tražila Europska komisija, udio javnog duga u BDP-u je stabiliziran i počeo je proces njegova smanjivanja, a istodobno je novim izborima uspostavljena politička stabilnost. Stoga je pomak u smjeru kretanja rejtinga bio očekivan i poželjan', dodaje se u priopćenju.
456947 ,456303 ,453576,453463 HGK ocjenjuje da promjena izgleda kretanja rejtinga dolazi u pravo vrijeme jer Hrvatska 2017. godine treba reprogramirati vrlo visok dio svojih obveza (dvije domaće i jedna inozemna obveznica ukupno vrijedne 9,5 milijardi kuna i 1,5 milijardi USD). Putem obveznica i kredita (inozemnom i domaćem tržištu) Hrvatska se planira zadužiti zadužiti u iznosu do 33,7 milijardi kuna kako bi financirala dospjele obveze i novi proračunski manjak.

Također iduće godine dospijevaju dvije obveznice s izuzetno visokom kamatnom stopom od 6,25% i jedna s kamatom od 4,75% pa pozitivna kretanja u rejtingu pružaju priliku za refinanciranje uz upola manje troškove plaćanja kamata, ističe se u priopćenju.

Iz HGK očekuju da će pozitivan pomak u izgledu kretanja rejtinga imati svoj odjek i kod stranih investitora, potičući izravna strana ulaganja, a istodobno, kako navode, 'očekuju da će ohrabriti i nositelje ekonomske politike da se odlučnije pozabave neophodnim strukturnim reformama kako bi se osnažile započete pozitivne tendencije i osigurao dugoročno održiv gospodarski rast'.

HKG također ocjenjuje kako je riječ tek o početnim pomacima u kreditnom rejtingu koji ohrabruju, ali ne mogu zadovoljiti jer Hrvatska mora imati za cilj što prije izaći iz razine neinvesticijskog rejtinga na razinu investicijskog rejtinga.

'Koliko je to zahtjevan proces, pokazuje i analiza agencije Fitch rađena na podacima od 1995. do konca 2015. godine: državama čiji je rejting snižen ispod investicijskog ranga (na špekulativni) trebala prosječno 6,1 godina da ga vrate na status investicijskog. Posljednji takav primjer je Mađarska kojoj je 4. studenog ove godine Moody`s podigao rejting s Ba1 na Baa3, odnosno s neinvesticijskog na investicijski (neinvesticijski rang od Moody`s dobila je 24. studenog 2011.)', kažu iz HGK.

Dodaju da se Hrvatska trenutno nalazi dvije razine ispod investicijskog rejtinga, pri čemu od svih država EU jedino Cipar i Grčka imaju niži investicijski rejting od Hrvatske.

Agencija Standard & Poor's (S&P) zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što je prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u devet godina. Poboljšanje izgleda u S&P-u obrazlažu boljim nego što se procjenjivalo rastom gospodarstva i fiskalnim ishodom u 2016. godini jer nepovoljni učinci političkih potresa i prijevremenih izbora nisu bili toliko izraženi koliko su u toj agenciji očekivali. Štoviše, analitičari S&P-a očekuju nastavak povoljnijih trendova i u 2017. jer je politička neizvjesnost smanjena nakon stabilnijeg rezultata na prijevremenim izborima u rujnu 2016. godine.