Otprilike kilometar i pol od jugozapadne obale jezera na 400-tinjak metara dubine otkriveni su i spremnici za municiju te 'blješteći pravokutni predmeti nalik na zlatne poluge'. Istraživači iz Fonda za zaštitu Bajkalskog jezera pretpostavljaju da bi to mogli biti ostaci vlaka u kojem je bjelogardejski admiral Kolčak 1919. godine izvozio carsko zlato povlačeći se u Sibir pred Crvenom armijom.

Dubokovodni strojevi uspjeli su pokupiti neke artefakte koji će biti predstavljeni javnosti na Bajkalskom gospodarskom forumu u Irkutsku od 6. do 9. rujna.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 1914. do 1917. godine (prije svrgnuća dinastije Romanovih), otprilike trećina carskog zlata prebačena je na zapad, u Kanadu i Englesku. Polovina je otpremljena u drugom smjeru, na granicu Europe i Azije, u negdašnju tatarsku prijestolnicu Kazan.

Ubrzo je počelo komadanje bogatstva. Dana 7. kolovoza 1918, nepuna dva mjeseca nakon što su boljševici u Jekaterinburgu smaknuli carsku obitelj, oko 500 tona zlata iz Kazana preuzeo je bjelogardejski general Kappelj. Godinu dana kasnije spremio ga je u 40 vagona i poslao u Sibir, gdje su carističke vojske pod surovim vodstvom admirala Kolčaka upostavile antiboljševičku državu sa sjedištem u Omsku.

No kada su crveni počeli nadirati preko Urala, Kolčak se povukao Transsibirskom željeznicom istočnije prema Irkutsku (nedaleko od Bajkala), do britanske vojne misije. Prugu je držala čuvena Čehoslovačka legija, koja mu je navodno obećala prolaz do Britanaca, da bi ga na kraju predala boljševicima. Kolčak je strijeljan, a Bijela garda pod vodstvom Denikina nastavila je u povlačenje koje je u povijesti upamćeno kao Veliki sibirski ledeni pohod. Oko 30 tisuća vojnika, neki i s obiteljima, na putu do Kine prešlo je i zaleđeni Bajkal. Do današnjih dana održala se legenda o dijelu carskog blaga zametnutog negdje u sibirskim bespućima, ili možda na dnu najstarijeg, najdubljeg i jednog od najčišćih jezera na svijetu.

Taj trenutak historijske vjetrometine u svjetsku je pop kulturu uklesan stripom 'Corto Maltese u Sibiru', remek-djelom francuskog autora Huga Pratta. Zanimljivo, u Rusiji je čovjek koji je čuo za malteškog mornara igla u plastu sijena, jer tamo se strip ne smatra ozbiljnom umjetnošću.

A u dubine bajkalskog čuda prirode (jedna petina svjetskih zaliha pitke vode!) ovih su se dana kroz okno Mira 1 zagledali i neki 'heroji našeg doba', poput ruskog premijera Vladimira Putina (razjario ekologe jer na Bajkalu dopušta tvornicu papira) te Davida Camerona, redatelja 'Titanika' i 'Avatara'.