Potpunu pomrčinu najbolje su mogle vidjeti ptice i morske životinje te malobrojni stanovnici naseljenih sjevernih otočja i njihovi gosti. Najdulje – dvije minute i 47 sekundi - trajala je na Farskom otočju koje je autonomna regija Danske. Jedino drugo naseljeno mjesto iz kojeg se mogla pratiti bilo je norveško otočje Svalbard.

No ni na krajnjem sjeveru Velike Britanije nije manjkalo uzbuđenja - bila je 98-postotna. U Hrvatskoj se kretala od 53 postotne na jugu do 60-postotne na krajnjem sjeveru.

U Zagrebu je djelomična, 58-postotna pomrčina počela u devet sati i 33 minute, maksimum je bio u 10 sati i 42 minute, a kraj u 11 sati i 53 minute.

Mnogi u Hrvatskoj još pamte impresivnu pomrčinu iz 1999. koja je u susjednoj Mađarskoj bila potpuna. Ova nije bila tako spektakularna, no bila je najljepša do 2026. koja će biti potpuna u nekim dijelovima Španjolske.

U mnogim krajevima Hrvatske posebne naočale za promatranje sunca nisu se mogle nabaviti danima prije pomrčine. Budući da izravno praćenje pomrčine može trajno oštetiti vid, na trgovima i ulicama gradova – od Zagreba, preko Rijeke, Čakovca i Koprivnice do Zadra, Solina i Dubrovnika astronomska društva organizirala su promatranja. Mnoga su imala solarne teleskope tako su se mogle vidjeti pojave poput filamenata i protuberanci koje se inače bez teleskopa vide samo kada je pomrčina potpuna.

Zagrebačko Astronomsko društvo Beskraj postavilo je na Trgu maršala Tita čak četiri teleskopa.

'Jedan od članova napravio je i cameru obscuru pa se vidi i projekcija. Na trgu se okupila grupica od dvjestotinjak ljudi koji stalno cirkuliraju. Vedro je pa su svi oduševljeni kada vide protuberance na Suncu', rekao je za tportal čelnik Beskraja Boris Štromar.

Kako je pomrčina izgledala u Puli te na Farskom otočju, pogledajte na videozapisima dolje.