Prije dvije godine, 10. ožujka, u zagrebačkom naselju Jarun u neposrednoj blizini Studenskog doma Stjepan Radić, nešto poslije 23 sata, srušila se sovjetska bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141, 14 metara duljine. Bespilotna letjelica nosila je aviobombu, a kasnije je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-120 s upaljačem. Srećom, letjelica je pala na zelenu površinu, a ne na studentski dom. Do danas nije poznato je li se radilo o napadu, grešci ili sabotaži
Podsjetimo, letjelica je u Hrvatsku ušla u 22.57 sati, došla je iz Mađarske, zadržala se sedam minuta i kretala brzinom od 700 kilometara na sat. Nešto poslije 23 sata dron se srušio u blizini Studentskog doma 'Stjepan Radić' uz jak prasak, a na tlu je ostao tri metra širok i jedan metar dubok krater. Cijelo obližnje nasilje bilo je puno dijelova drona i oštećeno je 96 vozila. Šteta je, prema neslužbenoj procjeni, iznosila 600.000 kuna.
Policija je te noći ogradila i zatvorila cijelo područje oko kratera, a u široj zoni pronađena su i dva padobrana. S obzirom na to da je bomba stavljena u letjelicu, stručnjaci su ustvrdili da nije bila namijenjena osnovnoj svrsi - dubinskom izviđanju i snimanju teritorija.
vezane vijesti
Zbog izvlačenja olupine tijekom višednevnog očevida evakuirani su studenti iz prvog paviljona, koji je bio najbliže mjestu pada. Iz olupine je izvučena djelomično oštećena crna kutija, a dio fragmenata upućivao je na to da je letjelica nosila - eksplozivnu napravu.
Taj su događaj popratili i svjetski mediji, a građani su, blagorečeno, bili prestrašeni, pogotovo studenti koji tamo žive, a strahovalo se u jednom trenutku i od širenja rata u Ukrajini, na koju je u veljači te 2020. Rusija izvršila invaziju. Stručnjaci su ustvrdili da je riječ o ozbiljnom propustu. Usto je hrvatskom državnom vrhu trebalo više od 12 sati da se obrati javnosti, u šturom objašnjenju što se dogodilo i bez ključnih detalja.
'Letjelica je namijenjena za dubinsko izviđanje s taktičkog, operativnog i strateškog nivoa. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, a leti visokim podzvučnim brzinama od 900 do 1200 km/h. Vrijeme lansiranja je do 15 minuta, lansira se pomoću posebnog vozila i raketnim pogonom, a kasnije to preuzima mlazni pogon', rekao je u travnju 2022. na sjednici Županijskog državnog odvjetništva brigadir Mario Počinok, ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu.
Počinok je naveo i kako letjelica radi po principu navigacije i po unaprijed zadanoj ruti, te da ne misli da je bilo preinaka bombe.
Cjelovit zaključak je da je nedvojbeno došlo do eksplozije improviziranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini vojnih i poljoprivrednih eksploziva. Najvjerojatnije se radilo o organskoj smjesi koja je pri eksploziji razgrađena do plinovitog produkta, što onemogućava njezinu identifikaciju, rekla je Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja 'Ivan Vučetić'.
'Crna kutija je oštećena, a medij na kojem snima je uništen', izjavio je lani bivši ministar obrane Mario Banožić.
Američki analitičar Tyler Rogoway identificirao je letjelicu prije nego što se itko iz državnog vrha oglasio. Dok je NATO prikupljao podatke o padu drona, MORH nije htio potvrditi ni demantirati ništa o bespilotnoj letjelici. Ukrajinci su se ogradili, rekavši da dron nije njihov, dok je premijer Andrej Plenković, bez potvrde, rekao da je riječ o bespilotnoj letjelici ruske proizvodnje. Ustvrdio je i da nije riječ o napadu na Hrvatsku.
'Nije baš velika matematička vjerojatnost da od svih mjesta u radijusu njenog dometa padne na glavni grad Hrvatske. Nisam toliko sklon vjerovati čudnovatom aleatornom putu te besposadne letjelice s obzirom na to koliko je velika vjerojatnost da padne baš na Zagreb', kazao je tada premijer.
U ožujku prošle godine tadašnji ministar obrane Banožić izjavio je da su podaci koji su se mogli prikupiti o tom slučaju prikupili, ali da će razrješenje svih detalja morati pričekati kraj rata u Ukrajini. 'Razgovarali smo sa svim zemljama članicama NATO-a preko koji je dron prešao, one podatke koje smo uspjeli prikupiliti prikupili smo, ostaje još jedan dio koji bi trebalo utvrditi, ali znate da je na tom području još uvijek rat tako da ćemo morati pričekati još jedno vrijeme', kazao je tada Banožić.
Do danas nije poznato čiji je dron, o kojem eksplozivu je riječ, kako je i zašto lansiran, no jedno je sigurno - posljedice su mogle biti katastrofalne da nije pao na zelenu površinu i da je bomba eksplodirala.
